Zadovoljstvo nam je pozvati vas na otvorenje prve samostalne izložbe iransko-nizozemske umjetnice Sare Rajaei u Hrvatskoj. Izložba će se održati u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti u razdoblju od 22. ožujka do 10. travnja. Otvorenje je 22. ožujka u 19:00 sati, a izložbu će zvanično otvoriti g. Marc van der Linden, zamjenik Veleposlanice Kraljevine Nizozemske u Hrvatskoj.

U namjeri da se umjetnička djela iz fundusa Muzeja moderne i suvremene umjetnosti učine vidljivima i dostupnima te omogući školskoj populaciji izravno promatranje, doživljaj, nova znanja i iskustvo umjetnosti, postavljena je treća didaktička izložba koncipirana u korelaciji s programom likovne umjetnosti za prvi razred gimnazije.

Intermundia, kustosko-istraživački projekt, temelji se na istraživanju promjenjivih krajolika granica trans- i intraeuropskih migracija. Projekt prikazuje slučaj Lampeduse kao metonimije suvremenih „pritvorskih uvjeta“ na ulasku u „tvrđavu Europu“. Lampedusa je školski primjer brisanog prostora koji nastaje na geopolitičkim razmeđima gdje se formiraju društveno marginalizirane zajednice, bilo da je riječ o pridošlicama ili autohtonom stanovništvu.

Projekt je zamišljen kao prvo samostalno predstavljanje tek stasalog tandema TARWUK, vizualne umjetnice Ivane Vukšić i Bruna Pogačnika Wukodrakule.

Uživanje u pogledu, mirisima i zvukovima političko je pitanje još od rađanja Evrope, kaže J. L. Nancy. Ideja krajolika nema ništa s idejom netaknute prirode. Krajolik je oblikovan planiranim procesima krčenja šuma, pošumljavanja, kontrolom i planiranjem sadnje uvjetovanim ekonomskim, zdravstvenim i drugim politikama, koje su zabilježene u sistematiziranom i klasifikacijskom jeziku katastra. Mapirajući floru otoka, odnosno registrirajući otpor koji biljke pružaju vjetru i snimajući zvuk koji nastaje trenjem, bilježim zvučne signale koji govore o promjenama, modi ili ekonomskim prilikama određenog lokaliteta. Te se politike kultivacije poput vjetra vraćaju u naše kuće i apartmane, stvarajući složenu mapu feedbacka između unutarnjeg i vanjskog prostora.

Ana Hušman