Knjižnica MMSU-a

Formirana neposredno po osnivanju ustanove 1948. godine, tada Galerije likovnih umjetnosti, specijalna stručna knjižnica isprva je bila isključivo u funkciji stručnog i istraživačkog rada zaposlenih kustosa. Postupno se njezina zadaća mijenjala i proširivala,   a  krug korisnika proširivao. Knjižnični fond se povećavao brojem i sadržajem, usporedo sa sve aktivnijim galerijsko-muzejskim djelovanja ustanove na nacionalnoj i internacionalnoj razini. Skromnim financijskim sredstima nabavljane su knjige i časopisi prvenstveno s područja moderne i suvremene umjetnosti, no nije zanemarivana niti opća i nacionalna povijest umjetnosti, kao ni teorija umjetnosti, muzeologija….U kontaktima s drugim galerijama i muzejima u zemlji i inozemstvu razvijana je dugogodišnja kontinuirana razmjena muzejskih publikacija. Na taj je način, tijekom godina, sakupljena bogata i raznovrsna knjižnična građa, a u brojne domaće i inozemne muzejske knjižnice uvrštene su publikacije riječkog muzeja. Više od 20.000 kataloga izložbi i muzejskih zbirki mnogih svjetskih i gotovo svih domaćih galerija i muzeja čine specifičan sadržaj knjižničnog fonda. S godinama je rasla i opsežna hemeroteka – zbirka novinskih izrezaka.  Tematski i kronološki razvrstana, ona  predstavlja dragocjenu dokumentaciju o likovnom životu grada i regije u posljednjih  pedeset godina. Audio vizualna dokumentacija o djelovanju muzeja  pohranjena na video vrpcama, kao i CD-teka, sastavni su dio knjižničnog fonda.

Knjižnica MMSU  sa svojom specifičnom građom danas je dragocjena “banka podataka” otvorena suradnji s drugim muzejsko-galerijskim ustanovama, knjižnicama, medijima masovne komunikacije, te individualnim vanjskim korisnicima.
Nažalost, aktualni skučeni prostorni i tehnički uvjeti  ne omogućuju iskorištavanje svih njezinih potencijala kao dokumentacijsko-informacijskog i edukacijskog centra, jedinstvenog unutar šire regije. Ostvarenje tih potencijala kao integralnog segmenta misije   Muzeja moderne i suvremene umjetnosti temeljna je zadaća u projekciji djelovanja u novoj zgradi muzeja.

Milica Đilas
viši muzejski pedagog