Izložba Tvoja zemlja ne postoji naslovljena ja prema istoimenom radu Libie Castro i Ólafura Ólafssona, kampanji od 2003. godine realiziranoj u različitim formatima, na mnogim jezicima i u raznim gradovima. Izložba okuplja umjetnike čiji radovi rezoniraju sa širokim asocijativnim poljem emocionalnih, društvenih i historijskih sadržaja na koje višeslojna i višeznačna tvrdnja Tvoja zemlja ne postoji može upućivati.  Dio je serije istoimenih izložbi koje se, okupljajući različite umjetnike u svakom gradu, održavaju u Art radionici Lazareti (Dubrovnik, svibanj 2016),  Galeriji Nova (Zagreb, lipanj 2016), Multimedijalnom kulturnom centru (Split, rujan 2016) te sada u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti (Rijeka).

Izložba Između tamo i tamo: anatomija privremenih migracija nastala je u interdisciplinarnoj antropološko-umjetničkoj autorskoj suradnji kustosica Irene Bekić i Duge Mavrinac. Projekt proučava osobne priče, društvene i kulturne procese nastale uslijed kretanja privremenih migracija različitih migrantskih skupina, poput radnica u kućanstvima i njegovateljica, fizičkih i sezonskih radnika, umjetnika na rezidencijama i drugih. Nasuprot dominirajućem govoru u javnom prostoru o izbjeglicama i azilantima i njihovim stradavanjima, skrećemo pozornost na one skupine nevidljivih migranata, ljude iz naše zajednice, susjede, prijatelje, poznanike i članove obitelji, prepuštene uglavnom taktikama vlastitog snalaženja, ali i predrasudama zajednice iz koje i u koju dolaze.

Izloženi autori: Lovro Artuković, Vladimir Becić, Boris Bućan, Ivo Kalina, Nives Kavurić-Kurtović, Zlatko Keser, Ivan Kožarić, Miroslav Kraljević, Zlatko Kutnjak, Frédéric Léglise, Zoran Pavelić, Branko Ružić, Gabrijel Stupica, Frano Šimunović, Ivan Tabaković, Petra Varl, Davor Vrankić.

Muzej moderne i suvremene umjetnosti poziva Vas na samostalnu izložbu umjetnice Neli Ružić pod nazivom Sjene budućnosti, koja se otvara 13. prosinca u 19 sati.
Središnju ulogu u dvadeset i pet izloženih radova zauzima tema kulturnog sjećanja. Polazeći od istraživanja vlastitih memorijskih kodova, a suočavajući se s pojavom politizacije memorije, Ružić istražuje metode zaborava, brisanja, negacije i potpune dekonstrukcije, stvarajući nove strukture iz ostataka prošlosti, kombinirajući imaginarne i povijesne prostore.

Izložba Marijana Molnara sastoji se od tri dijela – videodokumentacije performansa Marx – Bakunjin iz 1980., ambijentalne instalacije koja je kontekst dvadesetminutnog performansa Das Kapital/Die Kunst te performansa Ljubljeni Marx koji postaje happeningom (prva izvedba u osječkom Kazamatu 2016. fotografski je dokumentirana).

Umjetnici se nalaze u svim odjeljcima trokuta. Svaki onaj koji vidi iznad granice svog odjeljka prorok je svojoj okolini i pomaže kretanju neprilagodljivih taljiga. I svatko tko se udubljuje u skrivena nutarnja blaga svoje umjetnosti, zavisti je vrijedan suradnik u izgradnji duhovne piramide koja će sezati do nebesa. Vasilij Kandinski, O duhovnom u umjetnosti, 1911.