Umjetnici: Antun Motika, Stan Brakhage, Zlatko Hajdler, Aleksandar Srnec, Juliana Borinski, Ana Hušman i Ivan Marušić Klif, Goran Petercol, Davor Sanvincenti i Silvo Šarić

Izložba Između tamo i tamo: anatomija privremenih migracija nastala je u interdisciplinarnoj antropološko-umjetničkoj autorskoj suradnji kustosica Irene Bekić i Duge Mavrinac. Projekt proučava osobne priče, društvene i kulturne procese nastale uslijed kretanja privremenih migracija različitih migrantskih skupina, poput radnica u kućanstvima i njegovateljica, fizičkih i sezonskih radnika, umjetnika na rezidencijama i drugih. Nasuprot dominirajućem govoru u javnom prostoru o izbjeglicama i azilantima i njihovim stradavanjima, skrećemo pozornost na one skupine nevidljivih migranata, ljude iz naše zajednice, susjede, prijatelje, poznanike i članove obitelji, prepuštene uglavnom taktikama vlastitog snalaženja, ali i predrasudama zajednice iz koje i u koju dolaze.

Izloženi autori: Lovro Artuković, Vladimir Becić, Boris Bućan, Ivo Kalina, Nives Kavurić-Kurtović, Zlatko Keser, Ivan Kožarić, Miroslav Kraljević, Zlatko Kutnjak, Frédéric Léglise, Zoran Pavelić, Branko Ružić, Gabrijel Stupica, Frano Šimunović, Ivan Tabaković, Petra Varl, Davor Vrankić.

Muzej moderne i suvremene umjetnosti poziva Vas na samostalnu izložbu umjetnice Neli Ružić pod nazivom Sjene budućnosti, koja se otvara 13. prosinca u 19 sati.
Središnju ulogu u dvadeset i pet izloženih radova zauzima tema kulturnog sjećanja. Polazeći od istraživanja vlastitih memorijskih kodova, a suočavajući se s pojavom politizacije memorije, Ružić istražuje metode zaborava, brisanja, negacije i potpune dekonstrukcije, stvarajući nove strukture iz ostataka prošlosti, kombinirajući imaginarne i povijesne prostore.

Izložba Marijana Molnara sastoji se od tri dijela – videodokumentacije performansa Marx – Bakunjin iz 1980., ambijentalne instalacije koja je kontekst dvadesetminutnog performansa Das Kapital/Die Kunst te performansa Ljubljeni Marx koji postaje happeningom (prva izvedba u osječkom Kazamatu 2016. fotografski je dokumentirana).

Iako su u dosadašnjem radu istarske skupine Šikuti Machine stalno prisutni motivi domaćih životinja (filmovi, performansi, instalacije), TELCI su njihov prvi performans u kojem su životinje direktni izvođači. Smještanjem telaca, koji izvode svoju plesnu točku, u galerijski prostor unutar urbanog tkiva potencira se kontrapunkt između urbanog i ruralnog, što je jedna od temeljnih preokupacija i svjetonazornih odrednica Šikuti Machinea. Nadrealna koreografska točka popraćena je čitanjem ulomka iz djela znamenitog američkog mistika i filozofa H. D. Thoreaua (WALDEN) u kombinaciji s meditativnim zvukovima prirode.