Zagrebačka škola crtanog filma
10.2.–1.3.2009., Mali Salon
U okviru programa 17. Međunarodne izložbe crteža u Malom salonu, 10. veljače u 19 sati u organizaciji Muzeja moderne i suvremene umjetnosti, otvara se retrospektivna izložba Zagrebačke škole crtanog filma.
Poznati teoretičar filma, Georges Sadoul 1959. godine na festivalu u Cannesu prvi je puta upotrijebio sintagmu ZAGREBAČKA ŠKOLA CRTANOG FILMA te pri tom definirao jedan likovni i filozofski svjetonazor koji je obilježio povijest animacije.
U povijesti animiranog filma Zagrebačka škola crtanog filma predstavlja trenutak izvanredne kreativnosti. Na jednomu su se mjestu našli umjetnički talenti koji su posjedovali snažnu želju za eksperimentiranjem. Zagrebački je stil nametnuo stiliziranu animaciju koja je išla sve više prema grafičko-slikarskim rješenjima bližim umjetničkim avangardama. Osim toga, zagrebački su autori u crtane filmove uvodili nove teme – egzistencijalistička i socijalna pitanja, starost, smrt, bolest, agresija…
Na izložbi Zagrebačka škola crtanog filma koja se održava u Malom salonu u sklopu proslave 40 godina međunarodne izložbe crteža bit će predstavljeno više od 100 originalnih crteža, skica i celova (crteža na celuloidnim folijama) najznačajnijih autora Zagrebačke škole crtanog filma te njihovi crtani filmovi. Na izložbi će se predstaviti i dokumentarni filmovi o fenomenu Zagrebačke škole crtanog filma, rađeni u produkciji HRT-a.
Izložba je posvećena legendarnom filmskom fenomenu koji je upisan i u svjetsku kroniku filma te djelovanju triju generacija autora Zagrebačke škole od pedesetih do osamdesetih godina prošlog stoljeća.
U razdoblju od 1958. do 1978. godine stvoreno je oko 400 naslova koji su osvojili preko 400 nagrada u svijetu.
Autori i crtani filmovi koje će biti prikazani na izložbi:
Premijera, Nikola Kostelac, 1957.
Lažni kanarinac, Norbert Neugebauer, 1958.
Surogat, Dušan Vukotić, 1961.
Don Kihot, Vladimir Kristl, 1961.
Mala kronika, Vatroslav Mimica, 1962.
Vau vau, Boris Kolar, 1964.
Peti, Pavao Štalter, Zlatko Grgić, 1964.
Zid, Ante Zaninović, 1965.
Muha, Aleksandar Marks, Vladimir Jutriša, 1966.
Izumitelj cipela, Zlatko Grgić, 1967.
Između usana i čaše, Dragutin Vunak, 1968.
Idu dani, Nedeljko Dragić, 1969.
Maska crvene smrti, Pavao Štalter, Branko Ranitović, 1969.
Largo, Milan Blažeković, 1970.
Mačka, Zlatko Bourek, 1971.
Vrata – Maxi Cat, Zlatko Grgić, 1972.
Tenis – Maxi Cat, Zlatko Grgić, 1973.
Uže – Maxi Cat, Zlatko Grgić, 1976.
Satiemania, Zdenko Gašparović, 1978.
Škola hodanja, Borivoj Dovniković-Bordo, 1978.
Riblje oko, Joško Marušić, 1980.
Album, Krešimir Zimonić, 1983.
Lalilonska kula, Rastko Ćirić, 1988.
U srijedu, 11. velječe u 11 sati u Malom salonu, Borivoj Dovniković – Bordo, jedan od autora Zagrebačke škole održat će predavanje o fenomenu Zagrebačke škole.
Borivoj Dovniković (Osijek, 1930.) na crtanom filmu počinje raditi 1951., kao animator, kasnije i kao crtač. Od 1961. samostalno režira. Klasičnu figuralnu animaciju razvio je u majstorsku psihološku karikaturu. Surađivao je s brojnim animatorima, a osobito je zanimljiva njegova suradnja sa Zlatkom Grgićem u filmu Izumitelj cipela, početkom jednog od najpoznatijih hrvatskih serijala – profesora Baltazara.
Program animiranih filmova Dušana Vukotića u sklopu 17. međunarodne izložbe crteža, izložbe Zagrebačke škole crtanog filma održat će se 18. veljače u 18 i 20 sati u Art kinu Croatia
izbornik programa: dr. Hrvoje Turković
realizirano u suradnji s Hrvatskim filmskim savezom
Retrospektiva je posvećena djelu Dušana Vukotića (Bileća, 1927. – Zagreb, 2007.), redatelja, scenarista, crtača, animatora i filmskoga pedagoga, te jedinog ‘oskarovca’ među hrvatskim filmašima, jednog od najplodnijih autora Zagrebačke škole crtanoga filma i utemeljitelja Zagreb filma i Svjetskog festivala animiranog filma.
Zahvale:
Borivoj Dovniković
Hrvatski filmski savez
Vesna Klarić, urednica programa za kulturu HRT
Agar Pata
Nenad Pata
Pavao Štalter
Darija Stantić
Hrvoje Turković
Zagreb film
Organizacija: Muzej moderne i suvremene umjetnosti
Kustosica: Vanja Hraste
Stručna suradnica: Ksenija Orelj