LEGENDARY LEE MILLER

1.7.–14.8.2010., MMSU

Anthony Penrose održat ce pozdravni govor na otvorenju izložbe, 1. srpnja u 20 sati te predavanje o Lee Miller u petak, 2. srpnja 2010. u 17 sati u Gradskoj vijećnici Grada Rijeke, Korzo 16.

Izložba Legendarna Lee Miller dolazi iz Arhiva Lee Miller koji djeluje u Farley Farm House, pored grada Chiddinglya u Istočnom Sussexu, Engleska, imanju na koje se slavna fotografkinja povukla posljednjih desetljeća života. Arhiv se bavi konzervacijom i predstavljanjem ostavštine Lee Miller, koju čine više od 60.000 negativa, nekoliko manuskripta, mnoštvo različitih bilježaka i pisama, fotografska oprema te njezini osobni predmeti. Ovom izložbom predstavljamo 96 njezinih fotografija, izbor iz bogate ostavštine s ponajboljim slikama različite tematike iz razdoblja od 1930. do 1973. godine.

Elisabeth Lee Miller rođena je 1907. u dobrostojećoj obitelji, u tada vrlo konzervativnom Poughkeepsiju, država New York. Ljubimica obitelji imala je podršku (libertinskih) roditelja koji potiču njezine umjetničke sklonosti. S dvadeset godina postaje jedna od najslavnijih američkih fotomodela, često snimana za naslovnice Vougea, Vanity Faira i Harpers Baazara. Radeći s fotografima kao što su Edward Steichen, Hoyningen-Huene i Arnold Genthe, sve više pokazuje zanimanje za samu tehniku i, tada još nepoznate, mogućnosti fotografskog medija. Godine 1929. odlazi u Pariz te ubrzo, otvorivši vlastiti atelje/studio, započinje surađivati i raditi s brojnim umjetnicima, posebice s Manom Rayem. Njihov se umjetnički, ali i ljubavni život isprepleće, a zajedno su izumili tehniku solarizacije u fotografiji. Spontanost u portretiranju važnih osobnosti svojeg doba značajna je odlika njezine portretne fotografije, a bavila se i nadrealističkom te modnom fotografijom. Coco Chanel, Elsa Schiaparelli, Helen Rubenstein, Jeana Cocteau, Juan Miró, Maxt Ernst tek su neka od imena čija je lica ovjekovječila, ali bila je i aktivna sudionica u mnogim umjetničkim događanjima kao što je npr. Coctauev film Pjesnikova krv u kojem glumi nepokretnu skulpturu.

Iako je bila iznimno cijenjena, posebno u nadrealističkim krugovima, 1932. vratila se u New York u kojem dvije godine uspješno vodi vlastiti atelje. Nakon udaje za bogatog egipatskog poduzetnika Azija Elouia Beyaija zatvara atelje i odlazi u Kairo, Egipat. Uz mondeni život intenzivno se bavi fotografijom. Godine 1937., tijekom posjeta Parizu, upoznaje Rolanda Penrosea, britanskog plemića, kolekcionara, pisca, slikara i multumedijskog umjetnika. S njim putuje po Grčkoj i Rumunjskoj, a 1939. odlaze živjeti u London. Početkom Drugoga svjetskog rata, prkoseći nalozima američkog veleposlanstva da se vrati u Ameriku, zapošljava se kao slobodna fotografkinja za Vouge. Okrutna slava: slike Londona pod paljbom njezin je ratni fotografski dnevnik u obliku fotografije. Godine 1944. postaje akreditirana dopisnica američke vojske te fotografira zajedno s fotografom Time Lifea Davidom E. Schermanom. Pratila je američke snage u Europi tijekom Dana D. Vjerojatno je jedina žena ratna fotoreporterka koja je izvještavala o ratu u Europi; svjedočila je opsadi St. Maloa, oslobođenju Pariza, borbama u Luksemburgu i Alsaceu, povezivanju rusko-američkih snaga na Torgau, oslobođenju Buchenwalda i Dachaua. Snimala je kuće u kojima su stanovali Adolf Hitler i Eve Braun, a poznata je Schermanova fotografija Lee Miller kako se kupa u Hitlerovoj kadi. Prodirući duboko u unutrašnjost istočne Europe, bilježi strašne i mučne scene umiruće djece u Beču, seljački život u poslijeratnoj Mađarskoj i smaknuće premijera Lazla Bardossyja.

Nakon završetka rata, u uniformi, zajedno s Jeanom Cocteauom i Colette odlazi u Picassov atelje, no ništa više nije isto. Dvije godine nastavila je raditi za Vouge, ali ratne strahote, koje je vidjela i uspjela zabilježiti svojom kamerom, nije uspjela zaboraviti, što ostavlja posljedice na njezino psihičko zdravlje. Godine 1947. udala se za Rolanda Penrosea s kojim zajedno radi na njegovim biografijama Picassa, Miroa, Mana Raya i Tapiesa. Supružnici Penrose i Miller osobito su bili intimni s Pablom Picassom. Millerine fotografije Picassa spadaju u najsnažnije portrete ikad napravljene, a i sam je umjetnik  naslikao šest slika posvećenih njoj.

Potkraj života Lee Miller gotovo nije fotografirala, tek povremeno slikajući slavne obiteljske prijatelje. Bavila se farmom i gastronomijom, o čemu je napisala nekoliko knjiga. Umrla je 1977. na svom obiteljskom imanju Farley House koje danas kao privatni muzej i arhiv, posvećen i Rolandu Penroseu i Lee Miller, vode sin Anthony Penrose i unuka Ami Bouhassane.

Vodstvo kroz izložbu i projekcija filma Lives of Lee Miller u utorak, 13. srpnja u 19 sati (film Lives of Lee Miller prikazuje se na engleskom jeziku, ulaznica: 20 kn)

Biografija:

Lee Miller rođena je 1907. u Poughkeepsie, New York, i njezin prvi dodir s fotografijom započeo je u New Yorku gdje radi kao model velikim fotografima toga doba kao što su Edward Steichen, Hoyningen-Huene i Arnold Genthe.
– 1929. odlazi u Pariz gdje surađuje i radi s umjetnicima iz nadrealističkog kruga te s fotografom Manom Rayem. Otvara vlastiti fotografski atelje i ubrzo postaje poznata kao portretistica i modna fotografkinja. Iznimno je cijenjena među nadrealističkim umjetnicima.
– 1932. vraća se u New York i tamo dvije godine uspješno vodi vlastiti atelje. Nakon udaje za bogatog egipatskog biznismena Aziza Elouija Beyija zatvara atelje  i odlazi u Kairo. Očarava je dugo putovanje kroz pustinju, što ovjekovječuje na svojim fotografijama.
– 1937. tijekom posjeta Parizu susreće Rolanda Penrosea, britanskog nadrealističkog umjetnika, koji postaje njezin drugi suprug. S njim putuje po Grčkoj i Rumunjskoj.
– 1939. napušta Egipat i odlazi u London. Preselila se k Rolandu Penroseu i prkoseći nalozima američkog veleposlanstva da se vrati u Ameriku, zapošljava se kao slobodna fotografkinja za Vouge.
– 1944. postaje akreditirana dopisnica američke vojske te fotografira zajedno s fotografom Time Lifea, Davidom E. Schermanom. Prati američke snage u Europi tijekom „Dana D“. Vjerojatno je jedina žena ratna fotoreporterka koja izvještava o ratu u Europi; svjedoči opsadi St. Maloa, oslobođenju Pariza, borbama u Luksemburgu i Alsaceu, povezivanju rusko-američkih snaga na Torgau, oslobođenju Buchenwalda i Dachaua. Snima kuće u kojima su stanovali Adolf Hitler i Eve Braun u Münhenu te Hitlerovu kuću Wachenfeld u Berchtesgardenu. Prodirući duboko u unutrašnjost istočne Europe, bilježi mučne scene umiruće djece u Beču, seljački život u poslijeratnoj Mađarskoj i smaknuće premijera Lazla Bardossyja.
– Nakon rata dvije godine radi za Vouge, u rubrikama koje se bave modom i slavnim osobama.
– 1947. udaje se za Rolanda Penrosea i radi s njim na biografijama Picassa, Miroa, Mana Raya i Tapiesa. Neki od njezinih portreta umjetnika, npr. Picassa, najmoćniji su portreti ikad napravljeni. To je dijelom i zasluga njezine nadrealističke poetike, što je trajno obilježilo njezin rad i po čemu će biti najviše zapamćena.
– Lee Miller umrla je 1977. na obiteljskom imanju Farley farm House u Engleskoj.

Foto: Lee Miller, Millinery model, 1944, © Lee Miller Archives, England 2010. All Rights Reserved. www.leemiller.co.uk

Ulaznice
20 kn – odrasli
10 kn – studenti, učenici, umirovljenici
10 kn – grupni posjeti (> 5 osoba)
30 kn – obiteljska ulaznica (> 3 osobe)
0 kn – djeca do 12 godina, članovi strukovnih udruga

Kustosica: Jerica Ziherl
Koordinatorica izložbe: Leila Mehulić