Hommage crtežu: izložba crteža iz fundusa MMSU-a

U Malom salonu, Korzo 24, do 3. je ožujka postavljena izložba crteža iz fundusa MMSU-a naslovljenja “Hommage crtežu”.

Nadovezujući se na prošlogodišnji muzejski program Upute za gledanje: Što bi tijelo htjelo kojim se obilježavala sedamdeseta godišnjica osnutka muzeja, obljetnički se program nastavlja i u 2019. godini s nizom od tri izložbi na kojima se prikazuju radovi iz zbirke. Iako je Galerija likovnih umjetnosti (koja je kasnije promijenila naziv u Moderna galerija, a od devedesetih se godina naziva Muzej moderne i suvremene umjetnosti) službeno osnovana 1948. godine, za javnost je otvorena 2. svibnja 1949. prvom izložbom, odnosno stalnim postavom na drugom katu Doma kulture Vladimira Švalbe Vida u današnjoj Guvernerovoj palači. Obilježavajući godišnjicu prvog stalnog postava, tijekom 2019. godine organizirati će se programi kojima se tematizira muzejski fundus i muzejski rad.

Prva u ovome nizu je izložba na kojoj se prikazuje dvadesetak radova iz Zbirke crteža.

Izložba Hommage crtežu zamišljena je na način da se njome problematiziraju neka od muzejskih pitanja koja u uobičajenim izložbenim programima ostaju izvan percepcije promatrača. Izlaganjem radova koji su dobili status lightmotiva zbirke kao i manje poznatih crteža ili autora, izložba vizualizira neke od tema iz muzejske svakodnevice te približava problematiku sakupljačke politike muzeja kroz njegovo višedesetljetno djelovanje. Nastajanje zbirke uvjetovano je različitim okolnostima, uzročno posljedičnim vezama, težištima koja se u pojedino vrijeme stavljaju na muzejske akvizicije što se odražava na današnje stanje fundusa.

Uz otkupe i donacije sa skupnih ili samostalnih izložbi, na formiranje zbirke crteža utjecala je i dugogodišnja manifestacija koja se održavala u Muzeju od 1968. do 2013. godine. Riječ je o Međunarodnoj izložbi (originalnog) crteža. Nakon održanih izložbi u muzejskom su fundusu ostajali otkupljeni ili poklonjeni radovi, a raznovrsnost izloženih autora gradila je i sliku zbirke. U usporedbi s nekim drugim muzejskim zbirkama, zbirka crteža je manje homogena, u njoj je zastupljen veći broj stranih autora i različitih likovnih izričaja.

Iako se navedena raznovrsnost očituje i u izložbi Hommage crtežu, vizualna i tematska poveznica među radovima je odnos crteža i prostora. Odnos pojedinog crteža prema prostoru iščitava se na različitim razinama: od vizualnih optičkih varki izvedenih jednostavnim crtačkim elementima (Dobrović), tretiranjem crteža poput trodimenzionalnog tijela (de la Frémondière), doslovnim ili optičkim probijanjem crtačke plohe (Perčinlić, Jemec), do dokidanja granica dvodimenzionalnosti i ulaženja crteža u prostor ili prostora u crtež čime crtež dobiva novu, prostornu dimenziju, koja mu u ishodišnom trenutku nije pripadala (Šutej, Vodopija).

Crtež, njegova neposrednost, aktualnost, dinamičnost i suvremenost prikazana je radovima sljedećih autora: Boris Bućan, Juraj Dobrović, Yvette de la Fremondière, Oton Gliha, Carlos Härle, Andrej Jemec, Boris Jesih, Marijan Jevšovar, Gil Lahav, Jean Messagier, Annus Siim-Tanel, Ljubomir Perčinlić, Igor Rončević, Miroslav Šutej, Josip Vaništa, Mirjana Vodopija.

Foto: Miroslav Šutej, “Folk-crtež”