Do posljednjeg crteža

4.12.–15.2.2008., Muzej moderne i suvremene umjetnosti

40 godina međunarodne izložbe crteža.

 

Crtež i crtani film su tema ovogodišnje međunarodne izložbe crteža koju Muzej moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci organizira 17. put u četrdeset godina postojanja. Relevantna međunarodna manifestacija u različitim je izdanjima pokazala osuvremenjivanje i proširivanje klasičnog koncepta crteža. Revijalne izložbe se 1990. transformiraju u izložbe tematsko-problemskog karaktera. Tako je tema 12. bijenala skulptorski crtež, 13. – trijenalnog izdanja dizajnerski crtež, a zatim strip-crtež. Selektor 16. izložbe pod nazivom Crteži na zidu, tadašnji ravnatelj MMSU-a Branko Franceschi, odredio je i ovogodišnju temu – crtež i animacija. Po prvi puta se u sklopu posebnog muzejskog programa, crtež oživljava kroz filmsku umjetnost te otkriva u svjetlu suvremene vizualne kulture i razvoja novih medija.

Svaki film koji je snimljen kvadrat po kvadrat (sličica po sličica) – najraširenija je definicija animiranog filma. Svaki crtani film ujedno je i animirani film, ali nije uvijek tako i obratno. Mogu se animirati lutke, ljudi, predmeti, no u crtanom filmu animiraju se crteži ili slike. Naslanjajući se na prvotnu ideju potrage za originalnim crtežima (prva izložba održana 1968. zvala se Međunarodna izložba originalnog crteža), susrećemo oko stotinu originala, crteža i skica za crtane filmove, radove petnaest umjetnika koji predstavljaju širok raspon različitih tehnika crtanja, stilova i tema.

Na 17. međunarodnoj izložbi crteža sudjeluju: Igor Ćorić (Srbija), Paul Driessen (Nizozemska / Kanada), Thomas Hicks (Velika Britanija), Elizabeth Hobbs (Velika Britanija), Andreas Hykade (Njemačka), Igor Kovalyov (Ukrajina), Simone Massi (Italija), Izibene Oñederra (Španjolska), Priit Pärn (Estonija), Michaela Pavlátová i Vratislav Hlavatý (Republika Češka), Daniel Šuljić (Hrvatska),  J. J. Villard (SAD), Atsushi Wada (Japan) i Koji Yamamura (Japan).

Ovi umjetnici još uvijek koriste tradicionalnu tehniku crtanja rukom (olovka, ugljen, tuš na papiru, ulje na staklu…), ali i danas neizbježnog pomoćnika – kompjutor. Kvalitetni autorski radovi pokazuju umijeće recentnog crtanja i filmskog animiranja, proširenje klasičnog crteža kroz umjetnost pokretnih slika, kreiranih računalnim verzijama tradicionalnih animacijskih tehnika.
Njihovi filmovi uglavnom se mogu vidjeti samo na renomiranim svjetskim festivalima, te dijelom na jedinom domaćem festivalu animiranog filma, Animafestu u Zagrebu. Svi su recentnijeg datuma (najstariji je 3 gospođice Paula Driessena iz 1998.), nastali u vrlo različitim producentskim uvjetima – od studentskih budžeta do profesionalne produkcije. Okupljeni su novi, dolazeći umjetnici, od kojih neke promoviraju i svjetski muzeji (J. J. Villard, MoMA, New York, 2006.), kao i afirmirani autori, čiji su radovi dobili prestižne nagrade, pa i nominacije za Oscar (P. Driessen, M. Pavlátová).

Na izložbi kojoj je tema odnos crteža i crtanog filma, neizbježno je i poželjno ta dva medija i prikazati zajedno. Oni koji inače usko surađuju, pri čemu je jedan u službi drugoga, ovdje su stavljeni u al pári situaciju. Tako bok uz bok imamo s jedne strane svojevrsnu pripremu za film, one prve, možda nesigurne i šture linije, krokije ideja i prva sjenčanja olovkom i već gotove, formirane crteže koji “ulaze” u film, a s druge gotov proizvod – kompletno završen crtani film.

Kompleksni radovi, raznolikih žanrova (komedije, erotske fantazije, autobiografske drame…), nastali prema raznim književnim predlošcima (bajke, Charles Bukowski, Franz Kafka…), te glazbenim podlogama (klasika, punk, suvremena glazba), pozivaju publiku na višestruko razgledavanje i ponovnu posjetu izložbe.

Ovogodišnje obljetničko izdanje Međunarodne izložbe crteža posjetiteljima nudi bogat program koji objedinjuje crtež i animaciju kroz niz izložbi, predavanja, projekcija, edukativnih programa koje će se održavati u MMSU-u, Malom salonu i Art-kinu Croatia.

Brojnim posjetiteljima, likovnoj publici, umjetnicima i stručnjacima omogućeno je praćenje novih pojava u suvremenoj umjetnosti, kao i upoznavanje s povijesnim fenomenima hrvatske i svjetske animacije – Zagrebačkom školom crtanog filma, te posebno s njenim legendarnim autorom Vladom Kristlom.

Izložbu prati dvojezični katalog u boji, dizajn Aljoša Brajdić, urednica Ksenija Orelj

5. prosinca 2008. u 11 sati, animator Igor Ćorić predstaviti će svoje radove i razgovarati s publikom

MMSU, Dolac 1/II

Igor Ćorić diplomirao je slikarstvo na Umjetničkoj akademiji u Beogradu 2002. Od 2004., intenzivno se bavi animiranim filmom, te se kao mladi umjetnik ističe na međunarodnim festivalima.

U sklopu prezentacije predstavit će projekte internetske animacije te računalno kreiranih filmova. Digitalno preoblikovanje slika pokazuje nove mogućnosti i uvjete umjetničkog rada, pristupačne i popularne upravo među mlađom generacijom. Igorova prezentacija filmova, načina na koji nastaju i dolaze do svoje publike, ponudit će i komparaciju s produkcijom i interesom za računalnom animacijom na domaćem terenu.

Izložba je organizirana pod pokroviteljstvom Grada Rijeke.

Realizaciju izložbe omogućili su Grad Rijeka, Primorsko-goranska županija i Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.

Medijski pokrovitelji: Novi list, RiTv, HR Radio Rijeka

Organizirano u suradnji sa:

Art-kino Croatia, Rijeka

Ciclope Films, Valbom

Goethe-Institut Kroatien, Zagreb

Hrvatska radiotelevizija (Vesna Klarić, urednica programa za kulturu), Zagreb

Hulahop d.o.o., Zagreb

Studio KENGES, Zagreb

Škola animiranog filma Čakovec

Ustanova Zagreb film

William Kentridge Studio, Johannesburg

Kustosica: Vanja Hraste

Organizacijski odbor: Margit Antauer, Milica Đilas, Daina Glavočić, Vanja Hraste, Nataša Ivančević, Ksenija Orelj

Koordinatorica: Ksenija Orelj
Autor likovnog postava: Darko Fritz