CODE:RED Rijeka

CODE:RED, jedan od najistaknutijih projekata slovenskog umjetnika i kustosa Tadeja Pogačara, izložbom u Malom salonu čije je otvorenje u petak 23. kolovoza u 20 sati, prvi će put biti predstavljen i riječkoj javnosti.

Projekt predstavlja primjer izuzetnog dvadesetogodišnjeg kolaborativnog i participativnog rada koji kritički istražuje život marginalnih urbanih manjina i teme kao što su neformalna ekonomija, javni prostor, trgovina ljudima i sl.

Začeci projekta CODE:RED sežu još u 1999. godinu kad je Tadej Pogačar radio kao jedan od kustosa na izložbi The Taste of City u ljubljanskoj Galeriji Škuc. Tada je predstavio svoju prvu shematsku reprezentaciju ili grafikon urbane topologije, seksualne industrije i usporednih ekonomija. Projekt je poslužio kao temelj za istraživanje i potragu za sugovornicima unutar organizacija koje se bave pravima i socioekonomskim statusom seksualnih radnika/ca. Pogačar je istražio niz organizacija i samoorganiziranih zajednica koje su bile isključene iz društvenog diskursa i prevladavajućih ekonomskih modela, unatoč tome što su za određene marginalne društvene skupine predstavljali važan izvor prihoda i uzdržavanja.

Na izložbi u Malom salonu u Rijeci Pogačar će izložiti fotografije, video radove, časopise, knjige i dokumentaciju projekta, materijale koji su nastali u Berlinu, Leipzigu, Bangkoku, Madridu i Skopju.

CODE:RED dosad je provođen u brojnim gradovima (Venecija, New York, Skopje, Tirana, Madrid, Zagreb, Bangkok…), istražujući i reagirajući na lokalne specifičnosti te spajajući seksualne radnice s umjetnicima, aktivistima, teoretičarima, umjetničkim institucijama i organizacijama. Cilj je uvijek bio isti: inicirati dijalog, poduprijeti osnaživanje, udruživanje, formuliranje zahtjeva i borbu seksualnih radnika za seksualna, radna i zdravstvena prava te raditi na rušenju stereotipa o jednom od najtabuiziranijih oblika rada.

Pojam seksualni radnik (eng. sex worker, uvršten u Oxfordov Rječnik engleskog jezika) skovala je još 1979./1980. njujorška umjetnica, redateljica, aktivistica i seksualna radnica Carol Leigh. U početku vezan samo za performanse, članke, diskusije i druge oblike aktivističkog rada u području zagovaranja prava seksualnih radnika/ca, izraz seksualni rad popularizirao se zahvaljujući knjizi Sex Work: Writings by Women in the Sex Industry (Seksualni rad: zapisi žena iz seksualne industrije) objavljenoj 1987. Nakon toga ovaj izraz ulazi u znanstveni diskurs i usvajaju ga nevladine organizacije, radnički pokreti, ali državna i međunarodna tijela poput Svjetske zdravstvene organizacije. Od samog početka, međutim, nailazi na negativne reakcije i protivljenja te i dan danas ostaje sporan termin jer, prema mišljenju kritičara, ujedinjuje dva posve nepomirljiva pojma.

Naime, riječ „rad“ trebala bi označavati aktivnost koja proizvodi dobit, ima svoj krajnji proizvod i obavlja se na „normalnom“, konvencionalnom radnom mjestu, unutar radnog vremena; donosi novac i sredstva za život, čovjeku daje određeni status i prestiž te igra važnu ulogu u izgradnji pojedinčevog identiteta. S druge strane, seks se smatra relaksacijom od posla, svakodnevnih briga i stvaranja dobiti ili proizvoda; seks nije ništa drugo nego užitak koji ne zahtijeva posebno mjesto, opremu ili radno vrijeme. Seks nije tema o kojoj se raspravlja u javnosti i stoga ne može biti stvar statusa ili prestiža. Dovođenje ovih pojmova u vezu i njihovo objedinjavanje u izrazu seksualni rad i dalje je provokativna ideja za mnoge koji ove dvije sfere ljudskog života vide kao međusobno isključive i koji se boje da će taj spoj promijeniti naše razumijevanje i rada i seksa.

Prezentacija i reprezentacija tema vezanih za seksualni rad, viđenja ovih profesija u društvu, prava radnika u seksualnoj industriji, njihove taktike i načini samoorganizacije te ljudska prava općenito pitanja su koje Pogačar istražuje, analizira i komentira kroz sustav umjetnosti još od samih početaka projekta. Upravo ovu vezu između umjetnosti i marginalnih skupina hvali Melissa Ditmore, aktivistica, spisateljica i urednica nekoliko publikacija o seksualnom radu i seksualnoj industriji, kada kaže: „Pogačarov rad unosi aktivizam seksualnog radnika/ce u umjetnost, koja nudi pristupačniji put k široj publici nego što to čini politički aktivizam. Štoviše, ovaj projekt unosi umjetnost u seksualni rad. Kad umjetnost i seksualni rad stupe u interakciju, utječu jedno na drugo.“

Tadej Pogačar (rođen 1960. u Ljubljani) je umjetnik, kustos i umjetnički direktor Centra i Galerije P74. Studirao je etnologiju i povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Ljubljani, a kasnije i slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Ljubljani.

Iz teksta Alenke Gregorič CODE:RED and the Art World

Izložba ostaje otvorena do 13.9. Radno vrijeme Malog salona je 11 do 20 sati, od utorka do nedjelje.
Izložba je dio projekta Rijeka 2020 – Europska prijestolnica kulture, programskog pravca Kuhinja. Ostvaruje se u suradnji s Galerijom P74 i Mestnom galerijom Ljubljana / MGML