3. Bijenale industrijske umjetnosti “Ride Into the Sun – Ravno u Sunce“
10.10.2020. u 20h
Otvorenje 3. Bijenala industrijske umjetnosti održat će se u subotu, 10. listopada u 20 sati uz koncert Izeta Medoševića te izložbu Pik nekad i sad
Bijenale industrijske umjetnosti (IAB) međunarodna je izložba suvremene umjetnosti osnovana od strane umjetničkog kolektiva Labin Art Expressa XXI, zamišljena kao eksperimentalni laboratorij koji u svojem ishodištu polazi od industrijske topografije Istre i Rijeke, a odražava pojave koje su oblikovale društveni i kulturni pejzaž regije, koncentrirajući se na specifičan kontekst triju gradova: Labina, Pule i Rijeke, uključujući i njihova najbliža susjedstva: Rašu, Vodnjan i Opatiju.
Ovogodišnje izdanje tematski je podnaslovljeno Ride Into the Sun – Ravno u Sunce. Naslov je preuzet od istoimene pjesme legendarnih njujorških glazbenika Velvet Underground, a utjelovljuje imanentnu težnju za boljim svijetom i životom koja se može završiti ugodnim snom o suncem obasjanoj Arkadiji, miroljubivom i prosperitetnom društvu idiličnog života ili noćnom morom paklenog svijeta prepunog ljudskih i prirodnih katastrofa. U ovom trenutku velike društvene regresije koja obilježava europski i širi internacionalni kontekst, 3. Bijenale industrijske umjetnosti otvara pozicije promišljanja novih horizonata koji će nadrasti atmosferu fragmentacije i osjećaj gubitka nade.
Treće Bijenale industrijske umjetnosti održat će se od 10. listopada do 21. studenog u sklopu projekta Rijeka 2020 – Europska prijestolnica kulture, te će biti strukturirano u 3 geografski odvojene, ali tematski međusobno povezane izložbene cjeline: Labin s Lamparnom i susjednom, rudarskom Rašom funkcionira kao polazišna točka i svojevrsno središte Bijenala iz kojeg se razvija u druge gradove – Opatiju i Rijeku te Pulu i Vodnjan. Riječka epizoda u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti bit će predstavljena kao jednodnevna umjetnička manifestacija suvremenih umjetničkih praksi.
U šezdesetak radova suvremenih hrvatskih i međunarodnih umjetnika, od kojih je dio realiziran posebno za izložbu, treće izdanje Bijenala industrijske umjetnosti propituje odnos između umjetnosti i društva, s fokusima usidrenim u specifičnostima navedenih lokacija.
U tom smislu izložbom se dotiču i pitanja umjetničke i kulturne produkcije i kinematografije kao društvenog i ideološkog aparata, pitanja odnosa moći, politike i estetike. Pogled se usmjerava na stanje propale proizvodne infrastrukture, zanima se za posljedice deindustrijalizacije, računa na perspektive solidarnosti i feminizma, razmatra teme rada, posljedice razvoja turizma, nestajanje industrijske proizvodnje, preispituje stanje tenzija i kolapsa, mogućnosti društvene imaginacije i njihova utopijskog potencijala.
Jednodnevnim izložbeno-glazbenim programom u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti Rijeka želi se upozoriti na još uvijek neriješeno pitanje pristupačnosti kako tom tako i većini drugih muzejskih prostora osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti. Pored tog krucijalnog problema, radovima izloženim u potkrovlju Muzeja propituje se odnos rada i nerada te radikalni koncept svijeta post-rada koji napušta trenutačno dominantnu ideologiju rada.
Izloženi radovi:
Jan Fabre, Lubanja / Skull, 2000. (ljudska lubanja oblijepljena ljuskama skarabeja, preparirani štakor)
Belgijski umjetnik Jan Fabre predstavio se 2006. godine u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik izložbom Umbraculum za Dubrovnik, nakon koje je Galeriji (Zbirka moderne i suvremene umjetnosti) donirao rad Lubanja/Skull (2000.). Fabreova svestranost koja se očituje u nizu zanimanja kojima je zaokupljen, obiljem produkcije i snažnom životnom energijom, razlozi su zašto ga struka uspoređuje s Peter Paul Rubensom.
U trenutku preispitivanja smrti, Fabre radi instalaciju Lubanja (2000.) prekrivajući ljuskama skarabeja cijelu površinu lubanje, te fiksirajući u usta prepariranog štakora. Tim činom potiče razlaganje fundamentalnih pitanja o čovjeku. Ljudsko biće u sebi posjeduje vječnu žudnju za svijetom koji je iza svijeta empirijske relativnosti. Tematizira se smrt kao prelazak u novo. Skarabej – kukac koji je u starom Egiptu simbolizirao uskrsnuće, besmrtnost, cikličko sunce, načelo vječnog vraćanja, metamorfozu – postaje zaštitnim znakom Fabreova rada, a njegove sjajne ljuske za umjetnika su spiritualno tijelo.
Roman Singer, Krevet / Bed, 1996. (jednokanalna video instalacija, 4’10”)
Od 1970-ih Roman Singer koristi film i video za dokumentiranje radnji koje izvodi. Ti događaji djeluju poput kratkotrajnih privremenih skulptura i obično se vrte oko bezizražajnih šala i uključuju nestašan humor, te kvazi-znanstveni pristup. Krevet je akcija koja uključuje helikopter igračku. U videu je umjetnik prikazan kako nepomično leži u krevetu. Miran je, u položaju savršenog opuštanja sve dok odjednom u sobu ne uleti helikopter. Približava se, udaljava, pomiče prema gore, spušta prema dolje, a zatim radoznalo dolazi na udaljenost od nekoliko centimetara od Singerove glave poput opreznog divljeg stvorenja koje u jednom trenutku savlada znatiželja. Singerov rad Krevet dio je kolekcije privatne zaklade TBA21.
Ulay, A close work, joy for loving you, 2015.
Ulay je bio njemački umjetnik performansa poznat po ambicioznim konceptualnim radovima i suradnjama s bivšom partnericom, poznatom umjetnicom performansa Marinom Abramović. Ulayev rad istražuje tijelo, spol i presjek između performansa i fotografije. Rad je iz kolekcije Daniele Urem.
Bojan Mucko, Ajkina pjesma / udružiti sebe u rad, 2020.
Zvučni rad nastao je kroz radionice posvećene seniorima, održane u veljači 2020. sa sudionicima Ajkom i Borisom. Temeljene su na razgovorima o percepciji rada, odnosu radnog i slobodnog vremena, o odnosu između radne norme i odmora. Kako se strukturira i „odrađuje“ rad, a kako se „uživa“ u slobodnom vremenu? Koji zvukovi obilježavaju sjećanje na minuli rad? Zvukovi strojeva, ljudi, ambijenata…
Kako ih rekonstruirati, „odsvirati“ priručnim sredstvima?
Od mapiranja zvukova svakodnevice i rekonstrukcije ambijenta nekadašnjeg radnog mjesta, pa do naknadne autorske interpretacije i vokalne izvedbe ritmiziranih fragmenata biografije sudionika.
Silvio Lorusso, Shouldn’t you be working?, 2016.
Izložbu kurira međunarodni kustoski tim: Gerald Matt (AT), Branka Benčić (HR), Christian Oxenius (DE/IT), Slaven Tolj (HR), pod vodstvom L.A.E. XXI: Dean Zahtila, Predsjednik i Damir Stojnić, Umjetnički voditelj
Organizator: Labin Art Express XXI (L.A.E. XXI)
Partneri: Arheološki muzej Istre, Povijesni i pomorski muzej Istre (Pula), Apoteka – Prostor za suvremenu umjetnost (Vodnjan), Muzej moderne i suvremene umjetnosti (Rijeka), EVA International (Limerick, IE)
Program izložbeno-glazbenih događanja 10. listopada
VAŽNO!
Posjetitelje i sudionike molimo za strpljenje prilikom upisivanja na evidencijske liste na ulazima u izdvojene izložbene prostore Muzeja.
Najavljena događanja organizirana su uz poštivanje svih preporuka HZJZ-a za sprječavanje zaraze bolešću COVID-19. Radi zaštite vlastitog zdravlja i zdravlja svojih najmilijih, svi se sudionici i posjetitelji pozivaju na poštivanje preporuka: pojačanu osobnu higijenu, fizičku udaljenost te OBVEZNO nošenje zaštitnih maski za lice, s obzirom da se radi o zatvorenom prostoru.