MMSU nagrada 35. salona mladih dodijeljena Vanji Babiću

21.10.2020.–3.1.2021.

U službenoj konkurenciji 35. salona mladih – MILLENNIAL dodijeljene su čak tri HPB novčane nagrade i tri pohvale te pet strukovnih nagrada (MMSU nagrada, MSU nagrada, MLU nagrada, GALUM nagrada i Nagrada Galerije Kranjčar). Izvan službene konkurencije, zahvalnošću anonimnog filantropa uručena je i novčana Nagrada Vladimir Dodig Trokut,  Iva Vraneković – umjetnici umjetniku.

Ovogodišnji Salon mladih prema kustoskoj koncepciji Nike Šimičić tematski se veže uz generaciju milenijalsa ili Generaciju Y, kojoj odabrani i pozvani umjetnici do 35 godina starosti pripadaju. Čak 68 umjetnika ovoj je temi pristupilo na inovativne i iznenađujuće načine, obrađujući značajne teme, od ekologije i tehnologije, do feminizma, položaja mladih u svijetu i sveprisutne teme zdravstvenog sustava.

Stručno vijeće Muzeja moderne i suvremene umjetnosti dodijelilo je nagradu Vanji Babiću za rad The South Side of the View. Nagrada uključuje samostalnu izložbu u MMSU u 2022. godini, za vrijeme održavanja sljedećeg Salona mladih.

Trajanje 35. salona mladih – MILLENNIAL produljeno je do 3.1. 2021., a više o svim nagrađenima možete pročitati na poveznici.

U nastavku slijedi obrazloženje nagrade Vanji Babiću:

Instalacija Vanje Babića ukazuje na umjetnikovo dosljedno istraživanje ekološke kao goruće globalne problematike, odbacujući iluzije o društvenom napretku koji počiva na neograničenom iskorištavanju prirodnih resursa. The South Side of the View potvrđuje ekološku svijest ugrađenu u umjetnički horizont, kao i kontinuirano i iskreno umjetnikovo bavljenje temom otpada i tehnološkog viška te prirode kao odlagališta otpada materijala analognog i digitalnog svijeta. Specifičnim vizualnim jezikom i kombinacijom različitih materijala i medija – od prikupljenog plastičnog otpada, do fotografske i video reprezentacije kao i zastarjelih medija reprodukcije koje koristi kao artefakte, Vanja Babić gradi instalaciju kao oblik arhiva, prisvaja strategije akumulacije, koristi gotovo arheološke metode istraživanja, prekopavanja, selektiranja, snimanja i katalogiziranja otpadnog materijala na Jadranskoj obali. Autor postiže ekspresivnu i vjerodostojnu cjelinu koja tematizira kritično odlaganje, kao neispravno ‘zbrinjavanje’ otpada, stvaranje nerazgradivih plastičnih viškova i robe s greškom koji prirodni krajolik pretvaraju u pejzaž sumnjivih transformacija i posljedica društva  kasnog kapitalizma. S one strane estetike ugode, konstruiranim prizorom i inscenacijom, umjesto netaknutog prirodnog ambijenta i turističke idile, Babić skreće pozornost na zbilju opustošenog priobalja, generiranog procesima sve brže potrošnje i anti-ekološkog upravljanja suvremene ekonomije. – Branka Benčić, Ksenija Orelj