Fragmenti

Izložba odabranih djela slovenskih umjetnika iz zbirki Muzeja moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci organizirana je u sklopu programa Dan slovenske kulture u Rijeci, koji organizira  Veleposlanstvo Republike Slovenije, predsjedavajuće članice Europske unije.

Izložba odabranih djela slovenskih umjetnika iz zbirki Muzeja moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci organizirana je u sklopu programa Dan slovenske kulture u Rijeci, koji organizira  Veleposlanstvo Republike Slovenije, predsjedavajuće članice Europske unije.
Izložba čini dio velike izložbe Formalno – Angažirano, povodom 60. obljetnice osnutka MMSU te se s izložbom Fragmenti ujedno obilježava  Međunarodni dan muzeja 18. svibnja, koji se ove godine odvija pod geslom Muzeji kao pokretači društvenih promjena i razvoja.

Djela slovenskih umjetnika koja se čuvaju u zbirkama MMSU nastala su  u  vremenskom  rasponu od preko sedamdeset godina. Izložba  je koncipirana kao sučeljavanje, dijalog  figuracije i enformela  u slikarstvu i kiparstvu visokog  modernizma krajem 50-ih i početkom 60-ih godina  s   postmodernističkim djelima nastalim 80-ih godina  prošlog stoljeća.
Upravo u tim razdobljima  kada je ustanova (isprva Galerija likovnih umjetnosti, potom Moderna galerija) najintenzivnije pratila i prezentirala nove pojave koje su se javljale i elaborirale u umjetničkim centrima bivše države, a kasnije 80-ih i  one na periferiji, prikupljeno je najviše  radova slovenskih umjetnika. Stanje u zbirkama, kao i mogućnosti izlaganja u prostoru Malog salona odredili su  opseg  izložbe i fragmentarnost prezentacije navedenih pojava.
Izložene   su slike  Marka Šuštaršiča, Gabrijela Stupice, Janeza Bernika, Zorana Mušiča, te  kip Draga Tršara, umjetnika koji su svoju punu umjetničku zrelost i afirmaciju na domaćoj i međunarodnoj umjetničkoj sceni stjecali tijekom 50-ih i 60-ih godina prošloga stoljeća. Ti umjetnici su (s izuzetkom Mušiča) u to vrijeme izlagali, manje ili više redovito, na riječkim Salonima  (1954 -1963) koji su afirmirali likovni jezik visokog modernizma, ili  pak na samostalnim izložbama u organizaciji ustanove (Šuštaršič, Mušič, Tršar).

Heterogenost i pluralizam slikarstva postmodernizma, koji su se tijekom 80-ih iskazivali na Bienalima mladih, zabilježeni su u zbirkama nagrađenim i otkupljenim radovima i slovenskih autora. Na neke od novih problema kojima su bili zaokupljeni mladi slovenski kipari 80-ih godina ukazuju skupture Mojce Smerdu i Jakova Brdara, a na pojavu nove slike, obnovu figuracije, subjektivnost i ekspresivnost geste, užitak u slikanju, slike  Emerika Bernarda i nastupajućih mladih slikara, Jože Šubica, Igora Fistriča, Brane Severa i Marjana Gumilara.
Objekt Déjà vu, (1989) Bojana Štokelja , kojim je zaključena izložba, proizašao je iz drugačijeg razumijevanja statusa i društvene funkcije umjetnika kakvo se formiralo u okvirima ljubljanske alternativne scene osamdesetih.

Veleposlanstvo Republike Slovenije je ovom prigodom doniralo Muzeju moderne i suvremene umjetnosti grafiku Lojze Logara, Poletje III (Ljeto III), 1987., iz ciklusa Davidovi vrtovi,  ciklusa koji  predstavlja vrhunac stvaranja Lojza Logara.

Koncepcija i postav izložbe Milica Đilas.