11. BIENNALE MLADIH JUGOSLAVENSKIH UMJETNIKA, Moderna galerija Rijeka, (srpanj – rujan 1981.)

U periodu od 1960. do 1991. u organizaciji Moderne galerije, danas Muzej moderne i suvremene umjetnosti, u Rijeci se održavala manifestacija Biennale mladih jugoslavenskih umjetnika na kojoj su sudjelovali mladi umjetnici s čitavog prostora bivše države, do navršenih 35 godina. Posebnost 11. Biennala mladih, održanog od 2. srpnja do 30. rujna 1981. godine, bilo je uvođenje novih oblika umjetničkog izražavanja, naročito umjetničkih akcija koje su se izvodile u izvangalerijskim prostorima. Akcionistički program se odvijao paralelno s izložbom slika i skulptura koja je bila postavljena u prostoru galerije. U skraćenom opsegu izložba je nakon Rijeke prikazana u Ateni, Budimpešti, Varšavi i Beču.

Raspoloživi arhivski materijal o 11. Biennalu dostupan je u arhivu i hemeroteci Muzeja moderne i suvremene umjetnosti. Arhivsku građu čine prijave umjetnika za sudjelovanje, poput prijedloga za izvođenje akcija, uključujući opise, skice i nacrte, te foto-dokumentacije akcija, predviđenih za reizvedbu, dok fotodokumentacija realiziranih izvedbi izostaje. Uvid u recepciju izložbe pruža hemerotečna građa iz dnevnih tiskovina, poput teksta povjesničarke umjetnosti Vande Ekl (Bogatstvo stilova, Vjesnik, 4. kolovoza 1981.).

Izniman interes mladih za sudjelovanje na izložbi podastire nepotpisani novinski tekst, objavljen u Novom listu i naslovljen Ovogodišnji Biennale i u inozemstvu (Novi list, 17. lipnja 1981.) te podatak o čak 228 prijavljenih umjetnika s 349 predložena rada. Stručni žiri, sastavljen od povjesničara umjetnosti s prostora bivše države, Božene Plevnik, Vladimira Malekovića, Koste Vasiljkovića, Borisa Vižintina, Zdravke Emili i Berislava Vaušeka, ukupno je u selekciji odabrao 134 djela u autorstvu 111 umjetnika.[1]

Prema Borisu Vižintinu, tadašnjem ravnatelju Moderne galerije, 11. Biennale obuhvatilo je djela umjetnika „koji se bave istraživanjem na polju komunikacija, performans akcija, medijalnih istraživanja i nove umjetničke prakse“.[2] Danas je u arhivskoj, hemerotečnoj i stručnoj građi najviše podataka dostupno o popratnom programu manifestacije, posebice akcijama umjetnika Vlaste Delimar, Vlade Marteka, Željka Jermana, te Slavka Matkovića.

Vlasta Delimar je izvela dvije umjetničke akcije, obje usmjerene na uspostavljanje neposredne komunikacije s publikom. U akciji Neposredna-posredna komunikacija na riječkom Korzu je prolaznicima dijelila svoju portretnu fotografiju na kojoj je na poleđini pisalo „na spomen i dugo sjećanje“.[3] U galerijskom prostoru Malog salona i u suradnji s umjetnikom Željkom Jermanom, izvela je procesualan rad Taktilna komunikacija, usmjeren na čin direktnog kontakta s publikom putem dodira. Delimar i Jerman nastojali su potaknuti, kako sami navode, „zaboravljen“ i „snažan praiskonski vid bliskog komuniciranja“.[4] Jerman je u prostoru Malog salona izveo performativan rad Komunikacija u četiri oka, koncipiran u formi razgovora umjetnika s publikom „u četiri oka“.

Slovenska alternativna kazališna skupina Pocestno gledališće Predrazpadom je na stepeništu u Ulici Frana Supila izvela performans Bježeći Japanac koji je izazvao izrazitu reakciju javnosti, o čemu tada piše likovni kritičar Boris Toman (članak Novi oblici komunikacije – u povodu 11. Bienala mladih, Novi list, 8. kolovoza 1981.). Hrvatski umjetnik Vlado Martek realizirao je u centru grada plakat-agitaciju pod nazivom Čitajte pjesme Kamova,[5] u sklopu koje je stotinjak plakata-agitacija A4 formata lijepio po ulicama grada.

Umjetnik Slavko Matković, član subotičke neoavangardne grupe Bosch + Bosch, predložio je tri projekta, Deautorizacija umjetničkog djela, Pokažimo Rijeku Subotici – Pokažimo Suboticu Rijeci i performans pečatiranja.[6] Realizirana izložba Deautorizacija umjetničkog djela, otvorena u Malom salonu 6. srpnja 1981., obuhvatila je foto-dokumentacije Matkovićeve akcije s konceptom dijeljenja pozivnica za izložbu na lokacijama okupljališta mladih.[7] Izložene fotografije prikazivale su čin uručenja pozivnice, a načinio ih je Sombati Balinta, fotograf i osnivač umjetničke skupine Bosch+Bosch.

Jedanaesto izdanje manifestacije u organizaciji riječke Moderne galerije obuhvatilo je prve radove nekih od danas etabliranih umjetnika, a iskorakom izvođenja procesualnih djela u vaninstitucionalnom javnom prostoru svrstalo je Rijeku u aktivan centar suvremenih umjetničkih zbivanja.

[1] Ovogodišnji Biennale i u inozemstvu, Novi list, 17. lipnja 1981., nepotpisano.
[2] Boris, Vižintin, Predgovor, u: 11. Biennale mladih jugoslavenskih umjetnika, katalog izložbe, Moderna galerija, Rijeka, 2. srpnja do 30. rujna 1981., 1981.
[3] Vlasta, Delimar; Željko, Jerman, Prijedlog za popratnu manifestaciju uz 11. Biennale mladih jugoslavenskih umjetnika, 1981., Arhiv Muzeja moderne i suvremene umjetnosti, Rijeka, pismohrana, kutija br. 179, spis br. 3/12–27/81.
[4] Ibid.
[5]  Vlado, Martek, Prijedlog intervencije u prostoru uz 11. Biennale mladih jugoslavenskih umjetnika, 1981., Arhiv Muzeja moderne i suvremene umjetnosti, Rijeka, pismohrana, kutija br. 179, spis br. 3/12–17/81.
[6] Slavko, Matković, Projekti za Bienale Mladih u Rijeci uz 11. Biennale mladih jugoslavenskih umjetnika, 1981., Arhiv Muzeja moderne i suvremene umjetnosti, Rijeka, pismohrana, kutija br. 179, spis br. 3/12–37/81, 1981.
[7] Ibid.

Izvori:

1.      Arhiv Muzeja moderne i suvremene umjetnosti, Rijeka, pismohrana, kutija br. 179.:

– Delimar, Vlasta; Jerman, Željko, Prijedlog za popratnu manifestaciju uz 11. Biennale mladih jugoslavenskih umjetnika, 1981., spis br. 3/12–27/81.

– Martek, Vlado, Prijedlog intervencije u prostoru uz 11. Biennale mladih jugoslavenskih umjetnika, 1981., spis br. 3/12–17/81.

– Matković, Slavko, Projekti za Bienale Mladih u Rijeci uz 11. Biennale mladih jugoslavenskih umjetnika, 1981., spis br. 3/12–37/81.

2.      Ekl, Vanda, Bogatstvo stilova, Vjesnik, 4. kolovoza 1981.

3.      Ovogodišnji Biennale i u inozemstvu, Novi list, 17. lipnja 1981., nepotpisano.

4.      Smotra najmlađih, Večernji list, 20. srpnja 1981., nepotpisano.

5.      Toman, Boris, Novi oblici komunikacije – u povodu 11. Bienala mladih, Novi list, 8. kolovoza 1981.

6.      Valušek, Berislav, „Trideset godina Biennala mladih“, Strategije promjena : likovna Rijeka 1980.-1995., Rijeka, Adamić, Društvo povjesničara umjetnosti Rijeke, Istre i Hrvatskog primorja, 2007., 137 ̶ 144.

7.      Vižintin, Boris, 11. Biennale mladih jugoslavenskih umjetnika, predgovor, katalog izložbe, Rijeka, Moderna galerija, 1981.

Arhivski materijal i stručnu građu u sklopu kolegija Suvremena umjetnost istražile su Rebecca Gomerčić i Lucia Marcan, studentice III. godine preddiplomskog studija Povijesti umjetnosti pri Filozofskom fakultetu u Rijeci, u akademskoj godini 2021./2022.