U sklopu izložbe ‘Mi nismo kao oni’: simpozij ‘Balkan je drugdje’

7.11.2019. u 17:00 @ MMSU

Simpozij se odvija kao popratni program izložbe Mi nismo kao oni koja se bavi predodžbama kojima oblikujemo sliku drugog, pored pitanja kako drugi vide nas.

Iz perspektiva suvremene umjetnosti, kulturologije i filozofije, simpozij se dotiče povijesnih, ali i recentnih stereotipa o domaćem prostoru. Naslovljen Balkan je drugdje, tematizira odnose centra i periferije, Zapada i Istoka tj. Balkana. Balkan je krajem 19. stoljeća zadobio mahom negativne konotacije disfunkcionalnog sustava, divljeg, neuljuđenog i neželjenog pojma kojim se uglavnom identificira ono što nije ‘kod kuće’. Simpozij nastoji odgovoriti na pitanja, Kako se šire i kako se opovrgavaju negativni stereotipi o drugom? Je li Balkan uvijek drugdje, kao što kaže Žižek, jugoistočnije od onog gdje smo ‘mi’?

 

 

Sudionici i sažeci:

Tea Perinčić, kustosica PPMHP, Rijeka: “Tolerancija u Rijeci iz povijesne perspektive”

Postoji predodžba o tome da je Rijeka grad u kojoj je tolerancija ukorijenjena u biti njegova postojanja. Ma koliko to lijepo izgledalo, analiza povijesnih događanja u ovome gradu pokazuje zapravo niz suprotnih i pogubnih ponašanja koji su doprinijeli tome da je Rijeka daleko od mjesta gdje se prihvaćaju različitosti. Po svojem određenju Rijeka, kao lučki i trgovački grad, otvoren je za doseljenike bez obzira s koje strane dolazili sve dok njihova umješnost i poslovni uspjeh doprinosi prosperitetu grada. Raznim sustavima obrane i kontrole grad je stoljećima živio na međi raznih država, opstajući relativno mirno i propuštajući unutar svojih zidina samo one koji su se uklapali u postojeće strukture. Ono što je na taj način moglo postati multietnička sredina, odjednom od „doma“ postaje neprijateljsko mjesto za sve koji gotovo preko noći postaju „drugi“ i gube pravo na zavičajnost. Teško je stoga obraniti sliku Rijeke kao tolerantnog grada osim kao ideala kojem se još uvijek teži.

Tea Perinčić diplomirala je filozofiju i povijest na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, te na istom sveučilištu magistrirala 2004. Doktorirala je na Doktorskoj školi, Odsjeka za povijest Sveučilišta u Padovi, kao stipendistica u sklopu projekta prekojadranske suradnje Interreg III InterAdria, 2008. Nekoliko radova objavila je kao članica na interdisciplinarnom projektu europskih sveučilišta Cliohres.net (2006 – 2009). Kao vanjski suradnik u statusu docenta predavala je kolegije iz hrvatske povijesti ranog novog vijeka na Odjelu za povijest Zadarskog sveučilišta i Odsjeku za povijest, Filozofskog fakulteta u Rijeci. Od 2007. godine zaposlena je kao kustosica u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja Rijeka, gdje je zadužena za povijesne zbirke, a od ožujka 2014. do svibnja 2018. godine bila je ravnateljica muzeja.

 

Ana Inić & Sandra Jukić, doktorandice na studiju Glotodidaktike, FF Rijeka: “Frazemi i stereotipi o drugome (na primjeru Balkana)”

Stereotipi se u prvome redu odnose na predodžbe koje dijele ljudi s jednakom kulturnom osnovom. Međutim, stereotipi se definiraju i kao „rigidna, često netočna, ponekad pogrdna, izuzetno pojednostavljena vjerovanja, obogaćena prosudbama, vrednovanjem, komentarima, određena kulturno i društveno, a ovise i o psihološkoj strukturi osobe“ (Bertoša 1999.). Mnoštvo frazema u hrvatskome, ali i drugim jezicima, opisuje ljudski izgled, karakter, navike i način života. Kada te odlike prihvatimo kao univerzalno obilježje neke skupine onda nam jezik otkriva mnogo o našem odnosu prema drugome. U ovome će se radu predstaviti primjeri i analiza frazema u hrvatskome jeziku koji su utemeljeni na stereotipima o drugome s područja Balkana.

Sandra Jukić lektorica je na Odsjeku za kroatistiku te u Riječkoj kroatističkoj školi – centru za učenje hrvatskoga kao drugoga i stranoga jezika. Diplomirala je hrvatski jezik i književnost na Sveučilištu u Rijeci, a trenutno pohađa doktorski studij glotodidaktike na Sveučilištu u Zagrebu. Područja su njezina znanstvenog interesa leksikologija, fonologija, metodika nastave stranih jezika te hrvatski kao drugi i strani jezik.

Ana Inić radi kao nastavnik hrvatskoga i engleskoga jezika u Prirodoslovnoj i grafičkoj školi Rijeka. Diplomirala je hrvatski jezik i književnost i engleski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci, a na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu završila je poslijediplomski specijalistički studij konferencijskog prevođenja. Na istom sveučilištu trenutno pohađa poslijediplomski doktorski studij glotodidaktike. Njezini profesionalni interesi su prevođenje, leksikologija, metodika nastave stranih jezika i uloga nastavnika u poučavanju stranoga jezika.

 

Eric Ušić, kulturolog, Ljubljana: “Viva la fratellanza: pitanje drugog u poratnim grafitima u Istri i Rijeci”

Izlaganje se bavi dvojezičnim pro-jugoslavenskim grafitima u Istri i Rijeci – političkim parolama koje su ispisivane tijekom i većim dijelom nakon Drugog svjetskog rata. Grafiti su nastajali u kontekstu (geo)političkih i diplomatskih previranja oko pitanja talijansko-jugoslavenske granice. Pored historijske pozadine nastanka i ideoloških značenja grafita, te njihove trenutne pozicije u post-jugoslavenskom kontekstu, izlaganje će se pozabaviti pitanjima na koji su način u grafitima artikulirani talijansko-hrvatski odnosi te što nam grafiti nakon 70 godina mogu “otkriti”?

Eric Ušić trenutno radi na doktorskoj disertaciji na Fakultetu za društvene znanosti u Ljubljani, u sklopu Interdisciplinarnog programa humanistike i društvenih znanosti, gdje na Odsjeku Balkanskih studija istražuje (pro)jugoslavenske političke grafite iz Drugog svjetskog rata i poraća u Istri. Na Filozofskom fakultetu u Rijeci diplomirao na Odsjeku za kulturalne studije, stekavši zvanje magistra kulturologije. Objavljuje u hrvatskim i slovenskim časopisima.

 

Željko Senković, Odsjek za filozofiju, FF Osijek: “Migracije, pitanje hospitaliteta i politika prijateljstva”

U današnjoj krizi orijentacije, migracije su budućnost i neuhvatljiva sadašnjost. Raspad suverenosti nacija-država traje, a to znači da još uvijek traje politika koja počiva na figuri neprijatelja: Drugi se neutralizira i suspendira. Stoga je prioritetno drugačije mišljenje i drugačije djelovanje. Potrebna je nova solidarnost, izjednačiva s klasičnim idealom prijateljstva (philia), kao uvjetom nastanka pravedne zajednice. Stoga bi hospitalitet trebao smjerati s onu stranu klasične politike i etike, kada subjekt postaje čovječanstvo.

Željko Senković diplomirao je na filozofiju i grčki jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Na magisteriju i doktoratu bavio se Aristotelovom filozofijom. Zaposlen je na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Osijeku, sada u zvanju redovitog profesora. Područja istraživanja: praktička filozofija, grčka filozofija, Kant, filozofija odgoja. Član je Hrvatskog filozofskog društva. Objavljuje znanstvene članke, esejistiku i književnu kritiku. Pored toga, objavio je tri knjige: „Tertium datur. Prilozi uz pitanja o religiji i čovjeku“, FFOS, Osijek, 2014; „Aristotelova etika“, FFOS, Osijek, 2011; „Aristotelova kritika demokracije“, FFOS, Osijek, 2007. U njegovom životu sve je više književnosti i ne-akademskog pisma.