Povijest
Muzej moderne i suvremene umjetnosti (MMSU), osnovan 1948. kao Galerija likovne umjetnosti, vrata svoje zbirke posjetiteljima otvara u Guvernerovoj palači, tadašnjem Gradskom domu kulture. Godine 1956. godine seli se na drugi kat Sveučilišne knjižnice u ulicu Dolac, gdje je ostao sve do 2017. godine i preseljenja u trenutni prostor pored kojeg za izložbe koristi i Mali salon na glavnoj riječkoj ulici Korzo.
I kao Galerija likovne umjetnosti i pod imenima koja su uslijedila (Moderna galerija, Moderna galerija Rijeka – Muzej moderne i suvremene umjetnosti), muzej je gradio ugled jedne od najvažnijih i najprestižnijih likovnih institucija u Hrvatskoj. Zbog kvalitetnog rada, MMSU-u je povjeravana prezentacija hrvatske umjetnosti i umjetnika na prestižnim međunarodnim manifestacijama kao što su Venecijanski biennale (1997., Dalibor Martinis, 2007. Ivana Franke), Biennale u Sao Paolu (2004. Zlatko Kopljar), 12. venecijanski bijenale – Međunarodna izložba arhitekture 2010. Povjerava mu se i organizacija Riječkog salona (1954. – 1963.), predstavljanja Hrvatske na Biennala mladih umjetnika Europe i Mediterana (1993. – 1997.), organizacija Bijenala mladih umjetnika Jugoslavije (1960. – 1991.), “Međunarodne izložbe crteža” (1968. – 2013.) i drugih projekata.
Muzej je nositelj ili partner u brojnim projektima[ja1] programa međunarodnim projektima kao što su Kultura dopolavora – Jučer, danas, sutra (Europski socijalni fond, 2018–2020), Vijeće mladih Benčić, Rijeka 2020 – Europska prijestolnica kulture, Program Kultura (2007-2013) i Kreativna Europa (2014– 2020): X-OP Exchange of art operators and producers, Soft Control, Password Printmaking, Risk Change, Antologije krijumčarenja, Digitising Contemporary Art (DCA)… Partnerstva ostvaruje s brojnim međunarodnim ustanovama i umjetnicima.
Kronologija
1948. osnovana Galerija likovnih umjetnosti u Rijeci;
pripreme za otvaranje vodi direktor Vilim Svečnjak, akademski slikar
2. svibnja 1949. otvorena Galerija likovnih umjetnosti na drugom katu Guvernerove palače (tadašnji Gradski dom kulture, sada Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja); izložena jezgra prve muzejske zbirke
1951. povjesničar umjetnosti Boris Vižintin preuzima dužnost ravnatelja koju obavlja do 1988. godine
1954. održan Salon 54,1zložba suvremenog slikarstva i kiparstva FNRJ; riječki Saloni održani 1956.,1959.,1961. i 1963. godine
1956. preseljenje u novo sjedište u ulici Dolac 1, na drugi kat obnovljene zgrade bivše škole u koju je smještena i Naučna biblioteka (sada Sveučilišna knižnica Rijeka) te Klub kulturnih radnika
1960. prvi Biennale mladih; do 1991. godine održano 16 izložbi, a od 1993. do 1997. godine još tri međunarodne biennale izložbe mladih umjetnika Mediterana
1962. promjena naziva ustanove u Moderna galerija
1968. prva Međunarodna izložba originalnog crteža; do 2001. održano 16 međunarodnih izložbi crteža
1989. povjesničarka umjetnosti Daina Glavočić obavlja dužnost ravnatelja do 1991. godine
1990. Moderna galerija započinje redovito predstavljati hrvatske mlade umjetnike na međunarodnim manifestacijama Biennale mladih Europe i Mediterana održanim u Marseilleu 1990., Valenciji 1992., Lisabonu 1994., Torinu 1997., Rimu 1999., Sarajevu 2001. i Ateni 2003. godine
1991. povjesničar umjetnosti Berislav Valušek, ravnatelj do 1998.
1998. Ljubica Dujmović Kosovac, povjesničarka umjetnosti, ravnateljica do 2004.
1999. promjena naziva ustanove u Moderna galerija Rijeka – Muzej moderne i suvremene umjetnosti
2001. Grad Rijeka raspisuje natječaj za idejno arhitektonsko rješenje prenamjene T-građevine smještene unutar kompleksa bivše tvornice Rikard Benčić u Muzej moderne i suvremene umjetnosti.
2002. Prva nagrada dodijeljena idejnom rješenju riječkih arhitekata Saše Randića i Idisa Turata;
2003. promjena naziva u Muzej moderne i suvremene umjetnosti; izrada projektne dokumentacije za novo sjedište muzeja u T-objektu bivše tvornice Benčić
2004. Branko Franceschi, povjesničar umjetnosti, ravnatelj do ožujka 2008.
2008. Nataša Ivančević, v.d. ravnatelja od travnja do prosinca 2008.
2009. dr.sc. Jerica Ziherl, povjesničarka i povjesničarka umjetnosti, ravnateljica do prosinca 2011.
2012. Ivo Matulić, v. d. ravnatelja od siječnja do 14. listopada 2012.
2012. Slaven Tolj, ravnatelj od 15. listopada 2012.
2017. od rujna te godine, MMSU djeluje na adresi Krešimirova 26c u H objektu bivše tvornice Rikard Benčić
2020. Branka Benčić, ravnateljica od 17. listopada 2020.
Naš prostor: To trebamo – to radimo
U postindustrijsku zgradu u kojoj se nalazimo, Muzej je uselio 2017. godine. Zgrada je dio bivšeg industrijskog kompleksa Tvornice Rikard Benčić a uređena je prema projektu arhitekta Dinka Peračića. Dugo iščekivan novi prostor muzeja realiziran je prema metodi i motu “to trebamo – to radimo” razrađenim i predstavljenim u sklopu Hrvatskog nastupa na 15. Venecijanskom bijenalu arhitekture 2016. godine kao projekt autorskog tima koji su činili Dinko Peračić i Miranda Veljačić (Platforma 9,81, Split), Emina Višnić (Pogon, Zagreb) i Slaven Tolj (MMSU, Rijeka).
U osnovi je ideje organsko i fazno „zauzimanje“ novog prostora Muzeja koji s radom počinje odmah po rješavanju najosnovnijih uvjeta, dok će daljnji razvoj prostora “Muzeja u nastajanju“ odgovarati na društvene impulse i potrebe zajednice.
Bivši industrijski kompleks Tvornice Rikard Benčić u sklopu kojeg se nalazi i zgrada Muzeja, svoj povijesni kontinuitet započinje već u 18. stoljeću s rafinerijom šećera. U 19. stoljeću prenamjenjuje se u tvornicu duhana, da bi nakon Drugog svjetskog rata u njenim pogonima krenula proizvodnja brodskih dijelova.
Već za vrijeme prve tvornice nastaje i zgrada Muzeja, tzv. H zgrada, koja je služila kao pogonski objekt uz glavnu kasnobaroknu palaču. Najstariji povijesni sloj zgrade može se uočiti kroz karakteristično masivno stupovlje i svodove u prizemlju.