Za promicanje interdisciplinarnosti i vizualne kulture godišnju nagradu dobila HS AICA

Godišnja nagrada Društva povjesničara umjetnost Hrvatske (DPUH-a) za promicanje interdisciplinarnosti i vizualne kulture za 2022. godinu dodijeljena je Hrvatskoj sekciji Međunarodnog udruženja likovnih kritičara (HS AICA) – za programe Izložbene kartografije i AICA: Dijalozi. Na projektima je kao partner surađivao Muzej moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci.

Izložbene kartografije (Kritički instrumentarij, izložbeni i kustoski narativ) cjelogodišnji je program koji uključuje radionice likovne kritike i međunarodnu znanstvenostručnu i umjetničku konferenciju. Održava se u suorganizaciji s Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Splitu, u partnerstvu s Muzejom moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci, HULU-om Split, ULUPUH-om, Galerijom Nova, Institutom za suvremenu umjetnost i Institutom Tomislav Gotovac u Zagrebu.

autorica i organizatorica programa: Silva Kalčić
voditeljice radionica: Silva Kalčić, Ivana Meštrov i Ksenija Orelj
voditelji jednodnevnih radionica i predavači bili su i James Elkins, Janka Vukmir, Tomislav Pavelić, David Maljković, Lea Vene, Ana Kovačić i Branka Benčić.
https://hsaica.hr/…/izlozbene-kartografije…/
https://hsaica.hr/…/medunarodna-znanstveno-strucna-i…/

U okviru izložbe Sanje Iveković organizirana je višednevna radionica “Kako pisati o suvremenoj umjetnosti” – koju su vodile Ksenija Orelj I Ivana Meštrov, te su objavljeni tekstovi polaznika.
https://mmsu.hr/dogadaji/kriticki-tekstovi-nastali-uz-izlozbu-sanje-ivekovic

Seriju razgovora AICA: Dijalozi, program u 2022. godini, organizirale su Silva Kalčić i Neva Lukić, a održan je u KIC-u Zagreb.
U 2022. održani su AICA: Dijalozi sa Zvonkom Makovićem, Nadom Beroš, Mladenom Lučićem, Leonidom Kovač, Jericom Ziherl, Željkom Kipkeom i Miroslavom Gašparovićem
U razgovoru s Mladenom Lučićem sudjelovala je Sabina Salamon, a s Jericom Ziherl Branka Benčić.

Iz teksta DPUH-a:
U 2022. godini hrvatski su povjesničari umjetnosti ostvarili značajne rezultate i na različite načine potvrdili važnost struke u kulturnom i znanstvenom životu zajednice. Djelujući u svim relevantnim medijskim formatima, od znanstvenih i stručnih publikacija, preko izložbi, filmova, radio emisija, i virtualnih mreža do simpozija i javnih predavanja, povjesničari umjetnosti ostavili su prepoznatljiv, nadasve pozitivan i konstruktivan trag u životu društva izloženog izazovima i nedaćama političke i ekonomske zbilje. Istraživanje umjetničke baštine, njezina interpretacija u internacionalnom kontekstu, djelovanje na polju zaštite spomenika i podizanja svijesti o njihovoj važnosti za kulturni ugled Hrvatske, praćenje suvremenih umjetničkih praksi, poticanje interdisciplinarnosti, sudjelovanje u promicanju humanističkih i estetskih vrijednosti naspram površnosti i bezobzirnosti potrošačkog mentaliteta – sve su to značajke djelovanja naših kolegica i kolega, djelovanja kojim naša struka nastoji dati svoj mali, ali, nadamo se, nipošto zanemariv prilog izgradnji boljeg, otvorenijeg, tolerantnijeg i osjetljivijeg društva.