Reci mi čime se baviš pa ću ti reći jesi li mlad – Bijenale mladih (1960.–1991.)
22.10.2026.–31.1.2027.
Izložba Reci mi čime se baviš pa ću ti reći jesi li mlad – Bijenale mladih (1960.–1991.) donosi sedamdesetak radova iz fundusa MMSU-a i arhivsku građu koja prati tri desetljeća ove važne riječke manifestacije posvećene mladim umjetnicama i umjetnicima. Izložba se otvara u četvrtak, 22. listopada u 19:00 sati.
Reci mi čime se baviš pa ću ti reći jesi li mlad – Bijenale mladih 1960.–1991.
Umjetnice i umjetnici: Nada Alavanja, Srđan Apostolović, Breda Beban, Janez Bernik, Đanino Božić, Jakov Brdar, Franc Curk, Josip Diminić, Mirjana Đorđević, Sandro Đukić, Jadranka Fatur, Eugen Feller, Igor Fistrič, Ivo Friščić, Tomaž Gorjup, Klas Grdić, Herman Gvardjančič, Jusuf Hadžifejzović, Tomislav Hruškovec, Đorđe Jandrić, Andrej Jemec, Vasilije Jordan, Ljubo de Karina, Zlatko Kauzlarić Atač, Nives Kavurić-Kurtović, Laszlo Kerekes, Milan Kešelj, Željko Kipke, Dragoslav Krnajski, Ivan Kuduz, Ivan Lacković Croata, Vlastimir Mikić, Zdravko Milić, Marijan Molnar, Milija Nešić, Marino Paliska, Stanko Pavleski, Zoran Pavlović, Vesna Popržan, Rene Rusjan, Bojan Salaj, Brane Sever, Damir Sokić, Mauro Stipanov, Krunoslav Stipešević, Bojan Štokelj, Jože Šubic, Miroslav Šutej, Slobodan Trajković, Vladimir Trbojević, Vinko Tušek, Miroslav Urošević, Žaneta Vangeli, Vladimir Veličković, Žarko Vrezec, Šime Vulas i Xhevdet Xhafa.
Riječko Bijenale mladih (1960. – 1991.), po mnogima najvažnija likovna manifestacija za mlade likovnjake u Jugoslaviji pratio je aktualna stremljenja na polju slikarstva i kiparstva, a od osamdesetih i performansa, videa i medijskih radova. Za odabir radova bio je odgovoran žiri sastavljen od likovnih kritičara i povjesničara umjetnosti iz većih republičkih centara koji su za 16 izložbi, odabrali oko 1500 umjetnica i umjetnika.
Aktualna izložba, koju Muzej moderne i suvremene umjetnosti organizira nakon 35 godina od posljednje epizode Bijenala, motivirana je željom da se napravi prva rekapitulacija ove manifestacije koja je uz nekoliko drugih povijesnih izložbi (Saloni 1954. – 1963. i Međunarodno bijenale originalnog crteža) instituciju pozicioniralo među najvažnije u državi. Historizacija Bijenala mladih još nije napravljena – dijelom i zbog toga što se nakon 1991. nastavlja u novom geopolitičkom kontekstu – priključuje se mreži Bijenala mladih umjetnika Europe i Mediterana, što predstavlja novo poglavlje praćenja stvaralaštva mladih umjetnika, u sasvim izmijenjenom kontekstu. Zbog toga je aktualna izložba usmjerena na mrežu jugoslavenskih umjetnika koja je značajno oblikovala muzejski fundus i u povijesti ustanove ostavila neizbrisiv trag.
Likovna kritika povremeno je spočitavala Bijenalu neobjektivnost prikaza stvarnog stanja na likovnoj sceni, upućujući na izostanak nekih važnih umjetničkih pojava (primjerice konceptualnih strujanja tijekom 1970-ih). Osobito u ranoj fazi Bijenala često se propitkivala mladost izlagača, premda se žiri strogo držao formalnih kriterija. Kritički ton kojim je likovna kritika ocjenjivala pojedine izložbe bio je inspiracija naslovu Reci mi čime se baviš pa ću ti reći jesi li mlad. Preuzet iz teksta Darka Glavana (VUS, br. 1317, 6. 8. 1977.) sugerira da Bijenale mladih nije bio olako shvaćan, niti je za likovnu scenu nebitan događaj.
Zbog toga prva izložba o Bijenalu cilja na sumarni pregled i pokušaj prikaza tadašnjih umjetničkih tendencija. Nudi presjek zbivanja u tri desetljeća održavanja Bijenala i kronološki se prate stilska kretanja kroz niz od 16 izložbenih epizoda. Uz nekoliko iznimaka, predstavljeni su radovi koji su u kolekciju Muzeja dospjeli kao otkupne nagrade i opisan je razvoj manifestacije koja je s jasnom vizijom o podršci stvaralaštvu mladih od 18 do 35 godina bilježila postepeni rast, do iznenadnog procvata u osamdesetim godinama. Najzastupljeni su autori iz većih scena s već uspostavljenim akademijama i likovnim udruženjima, Beograd, Zagreb, Ljubljana. U Jaslicama je smješteno nekoliko medijskih radova i segment arhivskog gradiva. Oni daju uvid u kontekst razvoja manifestacije i njezinog blistavog vrhunca, nakon kojeg je uslijedio iznenadni prekid i ratna katastrofa.
Postav izložbe raspoređen je u tri sobe velike izložbene sale, s izdvojenom cjelinom u Jalicama.
U prve dvije sobe predstavljena su djela iz šezdesetih i sedamdestih godina. Većina odabranih radova pokazuje duh vremena, ali nema odmaka od poznatih pozicija zrelih autora. Zastupljeni su primjeri nadrealizma, enformela, apstraktne tendencije u interpretaciji prirode, kao i djela naivne umjetnosti, nove figuracije i magičnog realizma. Od sredine šezdesetih vidljiva je otvorenost prema suvremenijim tokovima i novim materijalima. Premda je i dalje zastupljen nadrealizam, interes za geometriju značajna je novina. U prvom desetljeću Bijenala broj sudionika kreće se od 34 do 54, dok u sedamdesetima broj izlagača dostiže brojku 110. Zamjetan je širok raspon stilova, od pop-arta, hiperrealizma, geometrijskih usmjerenja do raznolikih poetika unutar figuracije, ponegdje i realistične, premda odmaknute od akademizma.
Osamdesete predstavljaju novo poglavlje Bijenala. Najčešće se govori o stilskom pluralizmu koji podrazumijeva prodor morfološke raznolikosti – od ranije prisutnog hiperrealizma, preko transavangarde, anakronizma, neoekspresionističkih varijanti, do nove geometrije i obnove enformela. Kao natječajna kategorija Bijenala uvodi sekcija proširenih medija, na što se odaziva znatan broj iz redova „mlađih mladih“. Nema otpora tradiciji, ali se među prijavnicama pojavljuju akcije, performansi i hibridne forme slikarskih, kiparskih, fotografskih i zvučnih instalacija. Umjetnička praksa naširoko potvrđuje da je tradicionalnoj medijskoj podjeli odzvonilo pa polovinom osamdesetih sekcija proširenih medija ravnopravno konkurira za nagrade. Formira se nova generacija lokalnih umjetnika koji su prisutniji na Bijenalima, a broj sudionika dostiže 160.
Proplamsaj Bijenala završava naglim gašenjem. Uslijed raspada Jugoslavije gubi zajedničko teritorijalno i kulturno uporište. Na dan otvorenja 16. bijenala mladih započinje rat u Sloveniji. Kao znak otpora ratu, 74 autora od 130 pristaje na antiratnu akciju koju pokreće Moderna galerija, a sastoji se od jednotjedne obustave izlaganja.
Sabina Salamon
Izložba ostaje otvorena do 31. siječnja 2027.
Kustoski tim izložbe: Kristina Barišić, Branka Benčić, Ksenija Orelj, Sabina Salamon i Diana Zrilić
Odjel za edukaciju: Ivana Golob Mihić, Ana Žarković
Odnosi s javnošću: Jelena Milić
Tehničari: Marko Marčelja, Vanja Pužar
Vizualni identitet izložbe: Sanja Kuzmanović
POPRATNI PROGRAMI
Performans Đorđa Jandrića Peta SCULPTURA (uz otvorenje izložbe)
Datum: 22. listopada 2026.
Vrijeme: 19:00, u sklopu otvorenja
Mjesto: MMSU, Krešimirova 26c, Rijeka
Performans Peta SCULPTURA Đorđe Jandrić premijerno je izveo u sklopu 16. Bijenala mladih 1991. godine, a sada ga, nakon 35 godina, izvodi ponovno. Performans čini neprimjetna umjetnikova gesta – šetnja kroz muzej u cipelama na čije su potpetice prikucane zaštitne metalne pločice s ugraviranom riječi sculptura. U duhu konceptualnih praksi Jandrić propituje što skulptura može biti, otvarajući mogućnost da skulpturom postane sve, pa i živ čovjek
Susret s umjetnicima i vodstvo izložbom
Datum: 23. listopada 2026.
Vrijeme: 12:00
Mjesto: MMSU, Krešimirova 26c, Rijeka
Dan nakon otvorenja održat će se susret s desetak umjetnica i umjetnika čiji su radovi predstavljeni na izložbi, a koji Muzej posjećuju nakon više od tri desetljeća. Zajedničko vodstvo bit će prilika za razgovor o izloženim radovima i prisjećanje na njihova iskustva sudjelovanja na Bijenalu mladih.
Okrugli stol Možemo li biti zadovoljni Bijenalom mladih?
Datum: 5. studenoga 2026.
Vrijeme: 18:00
Mjesto: MMSU, Krešimirova 26c, Rijeka
Okrugli stol posvećen je utjecaju bijenala na razvoj likovne scene, s osvrtom na manifestacije koje su djelovale u Jugoslaviji, one koje su opstale te nove inicijative pokrenute nakon gašenja zajedničkog kulturnog prostora. Razgovor okuplja kustose, povjesničare umjetnosti i kulturne radnike s područja bivše Jugoslavije. Sudjeluju Aleksandar Bassin (Ljubljana), Nada Grozdanić i Živko Grozdanić (Vršac) te Berislav Valušek (Rijeka). Okrugli stol moderira Sabina Salamon.
Nova generacija: susreti, iskustva i mogućnosti
Datum: 12. studenoga 2026.
Vrijeme: 15:00 – 18:30
Mjesto: MMSU, Krešimirova 26c, Rijeka
Program okuplja umjetnice, umjetnike i kustose mlađe generacije kroz kratka predstavljanja, razgovor i druženje, a završava stručnim vodstvom izložbom.
15:00 – 16:30 | Reci mi čime se baviš pa ću ti reći jesi li mlad
Desetak umjetnica i umjetnika koji su nedavno završili Akademiju primijenjenih umjetnosti u Rijeci predstavit će svoj rad u kratkom formatu PechaKucha. U susretu sudjeluju i kustosi te voditelji galerija s riječkog područja, iz Istre i Zagreba. Program je usmjeren na upoznavanje, povezivanje i otvaranje mogućnosti za suradnju i izlaganje, a nakon predstavljanja slijede neformalni razgovor i druženje. Sudjeluju: Anita Kos, Mariana Ban, Marko Človek, Tea Teodorović, Sara Klešin, Margerita Rakić, Juraj Makarun. Program vodi Sabina Salamon.
17:00 – 18:00 | Gradilište nove generacije – mogućnosti i prilike za mlade umjetnike danas
Razgovor s kustosima mlađe generacije posvećen je mogućnostima za mlade umjetnike danas: novim izložbenim formatima, platformama i modelima produkcije te prilikama za vidljivost i profesionalni razvoj. Kroz konkretna iskustva i aktualnu praksu razmotrit će se potrebe mladih umjetnika i kustosa te mogućnosti koje bi trebalo razvijati.
Sudjeluju Sabina Oroshi, Lovro Japundžić, Marta Radman (NMMU, Zagreb). Razgovor moderira muzejska pedagoginja Ana Žarković.
Nakon programa, u 18:30 h, održat će se stručno vodstvo izložbom (kustosica Sabina Salamon).
Predavanje Dejana Vasića: Arhivski susreti Bijenala mladih ’91
Datum: 28. siječnja 2027.
Vrijeme: 18:00
Mjesto: MMSU, Krešimirova 26c, Rijeka
Predavač: Dejan Vasić (Srbija/SAD).
Stručna vodstva četvrtkom
Stručna vodstva izložbom održavat će se u sljedećim terminima:
29. listopada 2026. u 17:00
12. studenoga 2026. u 18:30
26. studenoga 2026. u 17:00
10. prosinca 2026. u 17:00
17. prosinca 2026. u 17:00
Vodstva su besplatna uz kupljenu ulaznicu za izložbu.
Vodstva za osnovne i srednje škole
Uz izložbu se održavaju prilagođena vodstva za učenike osnovnih i srednjih škola.
Učenici osnovnih škola kroz različite istraživačke zadatke upoznavat će vrste umjetničkih djela, tehnike i pravce, uz stručno vodstvo koje donosi zanimljivosti o ovoj važnoj riječkoj umjetničkoj manifestaciji.
Vodstva za srednje škole uz prethodni dogovor mogu se dodatno prilagoditi nastavnim temama iz područja likovne umjetnosti.
Obavezne prijave putem LINKA.
Kvizovi
Interaktivni digitalni kviz prati izložbu, a posjetiteljima je dostupan putem QR koda. Kroz odabrana djela, pitanja i kratke interpretativne sadržaje vodi ih kroz umjetničke tendencije i promjene koje su obilježile Bijenale mladih od 1960-ih do početka 1990-ih, približavajući im kontekst ove manifestacije.
Audio-šetnja
Od studenoga će na službenoj mrežnoj stranici MMSU-a, muzejskoj platformi Spotify i u Muzeju biti dostupna audio-šetnja izložbom. MP3 uređaj i slušalice moći će se posuditi na info-pultu.
Jelena Androić razgovarat će s jednom od kustosica izložbe, Sabinom Salamon, o konceptu i postavu izložbe te zanimljivostima otkrivenima tijekom istraživanja.
Muzejski fanzin BENI
Osamnaesto izdanje muzejskog fanzina BENI bit će posvećeno izložbi o Bijenalu mladih. Fanzin nastaje participativno i okuplja glasove i reakcije publike, a ovaj se broj priprema u suradnji s Prvom riječkom hrvatskom gimnazijom, odnosno grupom učenika darovitih u području likovne kulture i njihovom mentoricom, prof. Dajanom Rosatti.
Učenici će istraživati povezanost škole s ovom važnom manifestacijom, a pod mentorstvom Tanje Blašković, ujedno i grafičke urednice fanzina, upoznavat će umjetničke stilove predstavljene na izložbi.
Izdanje će uključiti i glasove mladih umjetnika i kustosa koji sudjeluju u drugim popratnim programima izložbe.
Izložba je realizirana sredstvima Grada Rijeke, Ministarstva kulture i medija RH i Primorsko-goranske županije.
Program otvorenja održava se u suradnji s Agencijom TRAFIKA i podržali su ga: Plovanić vina, King’s Caffe i Canella Liqueur.