GDJE JE ŽENI MJESTO? – Žene u modernoj umjetnosti: izložba iz zbirke MMSU-a

Muzej moderne i suvremene umjetnosti (MMSU) 27. veljače u 19 sati otvara izložbu “GDJE JE ŽENI MJESTO?”. Izložba ostaje otvorena do 17. ožujka 2024. godine.

Izložba nudi pregled radova koji prikazuju žene unutar društvenog okvira 20. stoljeća. Ovi radovi, datirani u razdoblje moderne do 1970. godine, pružaju uvid u identitete i uloge žena kao odraz tadašnjeg vremena i njihovog položaja u društvu. Rodni i klasni aspekti kako samih autor_ica tako i promatrač_ica ključni su za tumačenje umjetničkih radova, a promatranje radova u povijesnom kontekstu pomaže nam razumjeti vrijednosti i uvjete doba u kojem nastaju. Stoga je bitno uzeti u obzir na koje su načine odnosi moći, dominantne strukture i vrijednosti određenog razdoblja i prostora oblikovali umjetničku praksu, prikaze/ikonografiju i interpretaciju.

U eri modernizma, koja je započela urbanizacijom i formiranjem gradova, došlo je do jasne podjele na javni i privatni prostor. Javni prostor bio je rezerviran za muškarce, dok su se žene uglavnom zadržavale u privatnom prostoru. Ova podjela jasno se reflektirala i u umjetničkim radovima. Žene su često prikazivane u interijeru, u aktivnostima koje su tada bile smatrane prikladnima za njihov spol, kao što su poslovi vezani uz kućanstvo i obitelj te briga o osobnoj higijeni. Zatvorene i statične kompozicije tako odražavaju suženost ženskog prostora kretanja i upućuju na  ograničenu autonomiju žena. Iz umjetničkih radova iščitavamo poželjna pravila ponašanja i tadašnje interese.

Izložba potiče na aktivno sudjelovanje i kritičko razmišljanje o tradicionalnim rodnim pozicijama. Organizirana je u segmente posvećene različitim ulogama žene te promatra kako se društveni narativi i normativi oblikuju unutar klasnih i rodnih odnosa, od teme Rada u kući i izvan kuće, Majčinstva, Ženskog akta do Žene u ratu.

Izložbeni postav nalikuje zgusnutim salonskim izložbama kao prethodnicama današnje izložbene prakse. Izloženo se pritom ne sagledava kao niz samodostatnih umjetničkih djela, već kao dio šire društvene slike i razdiobe rada. U tom smislu dio postava čine novinski članci i ulomci iz tadašnjih rasprava o ženskom položaju, posebice što se tiče javnog djelovanja žena i ravnopravnog statusa s kolegama, supruzima, očevima, vršnjacima. Riječima književnice i publicistkinje Zofke Kveder:„Često se čudim, kako muškarci vole da pričaju kako su njihove žene radine, kako kuhaju sapun, kako peku kruh, kako kuhaju… Ja onda često mislim da je sasma suvišno, što su njihove žene položile ‘čak’ i maturu, kad njihovi muškarci toliko uživaju ne da vode jedan duševno viši i ljepši život, nego da rade kao sluškinje.“ (1919.).

Iako smo naoko zaokupljene prošlošću, izložbom progovaramo o strahu od žena i ženskim strahovima koji su dijelom i današnje stvarnosti. Nadovezujemo se na umjetničke i kustoske projekte te feminističke intervencije u povijest umjetnosti, poput Johna Bergera, Whithney Chadwick, Simone Ćupić, Ljiljane Kolešnik, Griselde Pollock, a koji horizontalno povezivanje između žena i muškaraca te žena i žena, zagovaraju kao hitnost, bez obzira što su promjene spore i diskontinuirane. I zato, unatoč kratkim rokovima i kratkom trajanju izložbe, izložbu radimo s guštom.

*Naziv izložbe nastao je u sklopu radionice „Kako izložba nastaje? – daj detalje!“, a naslov je dala jedna od sudionica Nena Blažević. Tijekom trajanja izložbe na radionici će nastati i potom biti objavljene tematske legende potaknute pojedinim radovima.

Popratni program izložbe bit će dostupan putem web stranica i društvenih mreža muzeja.

Vodstva: 14.3. u 18 sati i 16.3. u 12 sati

POPIS IZLOŽENIH UMJETNIKA_CA:

Maria Arnold, Anna Antoniazzo Bocchina, Vjera Bojničić, Melita Bošnjak, Ante Brkan, Marija Braut, Bruno Bulić, Menci Clement Crnčić, Marijan Detoni, Ladislao de Gauss, Dragan Gaži, Vilko Gecan, Ivan Generalić, Branka Frangeš Hegedušić, Oskar Herman, Olga Jančić, Ksenija Kantoci, Gabrijela Kolar, Branko Kovačević; Ivan Goran Kovačić, Edo Murtić, Zlatko Prica; Miroslav Kraljević, Tomislav Krizman, Anka Krizmanić, Ferdinand Kulmer, Milena Lah, Stjepan Lahovsky, Maja Dolenčić-Malešević, Hrvoje Melkus, Jerolim Miše, Antun Motika, Vjekoslav Parać, Vladimir Pavoković, Pavao Perić, Zora Petrović, Oton Postružnik, Vlado Potočnjak, Vanja Radauš, Kosta Angeli Radovani, Božidar Rašica, Ivo Režek, Maksim Sedej, Ivan Sabolić, Jakov Smokvina, Miljenko Stančić, Vojislav Stanić, Vilim Svečnjak, Sonja Kovačić-Tajčević, Marino Tartaglia, Marta Ehrlich Tompa, Ivan Topolčić, Marijan Trepše, Vladimir Udatny, Milivoj Uzelac, Romolo Venucci, Božena Vilhar, Mirko Virius, Beta Vukanović, Jelica Žuža

IMPRESSUM:

Autorska koncepcija: Iva Kelentrić

Kustosice: Ksenija Orelj i Iva Kelentrić

Muzejski tehničar: Anton Samaržija

Dokumentaristica: Diana Zrilić

Konzervatorica-restauratorica: Duška Sekulić Ćiković

Suradnice: Kora Girin i Sabina Salamon

Edukacija: Ivana Golob Mihić

Lektura i prijevod: Lidija Toman

Grafičko oblikovanje i likovni postav izložbe: Ana Tomić i Marino Krstačić Furić

Sudionice kustoske radionice: Nena Blažević, Gordana Domijan, Melisa Favretto, Jana Kačar, Ružica Mastelić, Magdalena Medved, Andrea Morelli, Lucia Paliska, Tina Tuš, Anamarija Šepl, Karla Štimac i Gordana Vrtodušić.

ZAHVALE:

Vesna Kedmenec Križić, Ljiljana Kolešnik, Dragana Kovačić, Dorijana Malinarić-Macan, Aleksandra Mirčić, Svetlana Mitić, Petar Petrović, Jasmina Jakšić Subić, Gradska knjižnica Rijeka

Izložba je financirana sredstvima Grada Rijeke i Ministarstva kulture i medija RH u sklopu projekta Uokviravanje kolekcije.

Vizualni identitet: Ana Tomić & Marino Krstačić-Furić