Shvatiti sebe, portreti iz muzejske zbirke

6.9.2019. - 26.9.2019. @ Galerija Pik, Rab

Galerija Pik u Rabu u sklopu Rapskog likovnog ljeta od 6. do 26. rujna ugošćuje izložbu Shvatiti sebe.

Izložba prikazuje izbor radova iz fundusa Muzeja moderne i suvremene umjetnosti na temu portreta i autoportreta nastalih u vremenskom razmaku od jednog stoljeća. Izložbeni su radovi Vladmira Becića, Ive Kaline, Ivana Kožarića, Branka Ružića, Frédérica Léglisea, Zorana Pavelića, Zlatka Kutnjaka, Nives Kavurić Kurtović i Frana Šimunovića.

Intiman i poetski, a istodobno složen nadrealni sadržaj iščitava se u crtežu introspektivnog  naslova Shvatiti sebe autorice Nives Kavurić-Kurtović koja nas svojim istančanim rukopisom linija i silnica uvlači i uranja u slojevit svijet znakova, simbola i asocijacija. Sam crtež, ali i njegov naziv, poslužio je kao dovoljno motiviran uvod u izložbu na kojoj se prikazuju portreti i autoportreti iz muzejske zbirke. Nadovezujući se na uvriježeno gledište da svaki umjetnički rad dijelom otkriva unutarnji, intiman svijet njegova tvorca te da autor preko svoga stvaralaštva predstavlja sebe i svoja razmišljanja, semantičko značenje naslova u suglasju je sa sadržajem izložbe. Istodobno, implicira ispovjednu komponentu same teme. Jer, ako je “sva umjetnost po svojoj naravi ispovjedna”[1], autoportret bi, u tom kontekstu, bio iskorak na ljestvici ispovjednosti, a takav je uglavnom i portret.

Što očekujemo od slike koja predstavlja portret? Odgovor na ovo složeno pitanje najvećim je dijelom uvjetovan vremenom i društvenim kontekstom u kojemu je rad nastao. Prikaz ljudskog lika, a time i onaj u kojemu se, više ili manje, mogu prepoznati obilježja portreta, u likovnoj se umjetnosti javlja vrlo rano, proteže se kroz različita povijesna i stilska razdoblja, aktualan je i u suvremenoj umjetničkoj praksi pa ga možemo okarakterizirati kao jednu od najperzistentnijih likovnih tema. Glorificiranje ili idealiziranje portretiranog, njegovo kritiziranje ili karikiranje, naglašavanje emocionalnog stanja, težnja ka što većoj sličnosti i prepoznatljivosti predloška ili rješavanje likovnih formalnih pitanja tek su neki od aspekata koji se tematiziraju portretom.

Suvremeni portret uvodi i nova gledišta kojima se problematiziraju i preispituju složenija socijalna i egzistencijalna pitanja, pitanje identiteta, položaj umjetnika i sustav umjetničkog vrednovanja te drugi oblici analitičkog sagledavanja današnjega društva.

Izazovnost teme portreta kod umjetnika reflektira se i u muzejskom fundusu: nešto više od petine radova u Zbirci slikarstva prikazuje ljudski lik, a zanimljivo je da se istom temom bavi više od polovice građe u Zbirci crteža. Motiv ljudskog tijela u velikom je broju zastupljen i u ostalim muzejskim zbirkama, a lice, bilo ono portret ili autoportret, prikazano mimetički ili nudilo drukčiju interpretaciju ili značenje, najvećim dijelom pronalazimo u mediju slikarstva, izrađeno uljem na platnu ili pak olovkom, ugljenom ili pastelom na papiru.

Radovi prikazani na izložbi Shvatiti sebe nastali su u širokom vremenskom razmaku od jednog stoljeća i predstavljaju mali fragment ove teme iz muzejskog fundusa. Birani su po nekoliko kriterija: ispovjednost rada i naglašeni introspektivni sadržaj, invidividualnost u pristupu i originalnost u okviru osobnog autorova stvaralaštva i širem vremenskom kontekstu u kojem je rad nastao, konceptualni pristup temi u suvremenoj umjetničkoj praksi.

Bez obzira na dugovječnost prikazivanja ovog sadržaja, radilo li se o portretu ili autoportretu, tradicionalnom prikazu ili njegovom angažiranom sagledavanju, ljudsko lice i dalje ostaje dovoljno motivirana tema kojom se prenosi vizualna poruka i problematiziraju različita umjetnička pitanja.

Vilma Bartolić

Naslovna fotografija: Shvatiti sebe, Nives Kavurić Kurtović

[1] Matičević, Davor. Neki primjeri akta kao teme u Hrvatskoj umjetnosti od Bukovca do Gotovca i dalje. Galerija suvremene umjetnosti, Zagreb, 1988.

Otvorenje: 6.9. u 21 sat