English
Header Yellow
Zbirke
O nama      Izložbe      Zbirke      Kontakt      Arhiva      Online zbirka
 
Pretraživanje
Pregled umanjenih slika
Zbirka grafike

Zbirka grafike se prikupljala otkupima i poklonima od samog osnivanja muzeja 1948. Zbirka se sastoji od pojedinačnih grafičkih listova (187 listova 43 domaćih autora i 64 listova stranih), te grafičkih mapa i knjiga (33 grafičke mape 63 domaćih te 4 stranih autora i 10 grafičkih knjiga). Radova stranih autora ima manje jer njihovo prikupljanje nije sustavno planirano niti otkupljivano, zbog ranijih zakonskih i financijskih ograničenja bivše države. Mahom su u zbirku stizali povremenim donacijama pa se ne može govoriti o sustavnom praćenju trendova i pojava u europskim, a kamoli u svjetskim razmjerima.

U zbirci su zastupljeni strani autori 19. ili ranog 20. st. s djelima nasljeđenim iz drugih zbirki (Tuchtan) pri osnivanju muzeja (Bartolini, Bormann, Gray, Manna, Mignaco, Vespignani), premda mnogi autori ne predstavljaju posebno istaknuta imena niti pojave u smislu inovativnosti ili tehničke kakvoće. Kasnijim djelovanjem i programom međunarodnih ili samostalnih izložbi, zbirka se popunjavala poklonima nekih institucija, te samih autora prilikom posjete muzeju (Fotti, Mortensen). Među istaknutijim, svjetskim imenima moderne i suvremene umjetnosti su grafički listovi V. Vasarelyja, O. Pinea, F. Hundertwassera, G. Zigaine i još neka s tendencijom širenja zbirke u budućnosti.

Sakupljena građa omogućuje kraći kronološki pregled razvoja hrvatske grafike, premda još uvijek manjkaju neka imena i radovi. Najstariji otisci u Zbirci grafike sežu u zadnju četvrtinu 19. st., s početka 20. st. se ističu listovi doajena hrvatske grafike čijom se zaslugom ona i počela razvijati u Hrvatskoj - slikara i grafičara M. Cl. Crnčića, te nastavljača njegova rada T. Krizmana. Pojava simbolizma ranog 20. st. zabilježena je grafikom Ženski idol Mirka Račkog. Predstavnici klasičnijeg izraza kao M. Gjurić, Lj. Babić ili V. Bojničić zastupljeni su grafikama paralelno s predstavnicima Moderne (Kraljević, Steiner), koji iz europskih centara unose u grafiku nove elemente boemskih i velegradskih motiva. 

Između dva svjetska rata pojavljuju nova stilska strujanja i tehnike (drvorez i linorez), a težnje konstruktivizmu stvara S. Glumac velegradskim ozračjem socijalne tematike. Ove manje zahtjevne grafičke tehnike našle su svoje pravo polje djelovanja u angažiranoj, radikalnoj umjetnosti socijalne tematike 1929-1935. u otiscima grupe Zemlja (Đ.Tiljak, M. Detoni,  Franjić, D. Kokotović).

U zbirci se čuvaju pokoji grafički listovi koje su tijekom Narodnooslobodilačkog rata u Jugoslaviji (1941-1945.) mladi umjetnici-partizani uspjevali otisnuti. Među njima je  i čuvena mapa Jama (1944.) s grafikama E. Murtića i Z. Price. Istu su temu ostvarili u litografijama F. Baće i B. Kovačević. U vrijeme soc-realizma (1945-1950.), tisak postaje konkurentniji, pa umjetnici reagiraju grafičkim listovima drvoreza i linoreza kao prirodnim nastavkom ratnog stvaralaštva, koji je postao izraz vladajućeg kulturnog miljea (mapa B. Kovačevića Kroz našu borbu, neke grafike Kinerta).
 Nakon 1950. proces jednostavnijeg, bržeg i jeftinijeg umnožavanja grafičkog predloška tehnički se unapređuje novim jednostavnijim i bržim tehnikama i pomagalima za sitotisak, serigrafiju, fototisak, offset, xerox.... Socijalističkim programom propagira se dostupna grafička umjetnost. Izdavač Naprijed tiska grafičke mape (litografije, serigrafije) dvanaestorice renomiranih umjetnika; Picelja, Angeli Radovanija, Generalića, Hegedušića i Kinerta, Kulmera, Lovrenčića i Price, Murtića, Vaića, Hermana i Stančića mnogih poetika, stilova, pravaca i kretanja.

Od 1950. do 1980., grafika je u Hrvatskoj dala značajan doprinos, naročito  tzv. Zagrebačka škola serigrafije (J. Dobrović), te minimalističke grafike (Knifer, Seder i Bućan). Geometrijska apstrakcija i mobilne grafike  vrše odmak u novo polje serigrafija (I. Kuduz, M. Šutej). Tada u grafiku ulazi i kompjutor i vizualni eksperimenti (V. Žiljak, V. Richter), a od 80ih godina grafika ne igra više značajnu ulogu u umjetničkim zbivanjima, te se rastače na niz novina u tehnici, načinu izvođenja i prezentacije grafičkih listova (mapa, grafičke knjige, bezbroj boja, vrsti papira i ansambala, prostornih instalacija) te u kombinacijama s drugim medijima, tehnološkim digitalnim postupcima.
 
 
mr. sc Daina Glavočić
viša kustosica
 
 
 


više
Powered by iSite