English
Header Blue
Izložbe
O nama      Izložbe      Zbirke      Kontakt      Arhiva      Online zbirka

Izložbeni prostori

Muzej moderne i suvremene umjetnosti

nova adresa:
Krešimirova 26c, Rijeka

Radno vrijeme: utorak - nedjelja: 11 - 20 sati

ponedjeljkom i praznikom zatvoreno

adresa do 1.10.2017. Dolac 1/II, Rijeka

Mali salon
Korzo 24, Rijeka

Zimsko (od 1.10. do 30.4.):
utorak – subota, od 11 do 18 sati
nedjelja, od 11 do 13 i od 17 do 20 sati
ponedjeljkom i praznikom zatvoreno

Ljetno (od 1.5. do 30.9.):
utorak – petak, od 11 do 20 sati
subota i nedjelja, od 11 do 14 i od 18 do 20 sati
ponedjeljkom i praznikom zatvoreno

ponedjeljkom otvoreno uz prethodnu najavu
(051 49 26 11)

 

više
Arhiva izložbi
Pretraživanje
Performans / Izložba

ŠIKUTI MASHINE

TELCI
(Life in the woods)

27. 12. – 5. 1. 2015., Mali salon

Performans i otvorenje izložbe: subota, 27. prosinca u 20 sati


šikuti2.jpg

TELCI

Iako su u dosadašnjem radu istarske skupine Šikuti Machine stalno prisutni motivi domaćih životinja (filmovi, performansi, instalacije), TELCI su njihov prvi performans u kojem su životinje direktni izvođači. Smještanjem telaca, koji izvode svoju plesnu točku, u galerijski prostor unutar urbanog tkiva potencira se kontrapunkt između urbanog i ruralnog, što je jedna od temeljnih preokupacija i svjetonazornih odrednica Šikuti Machinea. Nadrealna koreografska točka popraćena je čitanjem ulomka iz djela znamenitog američkog mistika i filozofa H. D. Thoreaua (WALDEN) u kombinaciji s meditativnim zvukovima prirode.


ulomak iz WALDENA:

Sklon sam misliti da ljudi nisu toliko čuvari stada koliko su stada čuvari ljudi, toliko su ona prva slobodnija. Ljudi i volovi razmjenjuju rad; no uzmemo li u obzir samo nužni rad, vidjet će se da su volovi u velikoj prednosti, toliko je njihovo imanje veće. Nešto od svoga dijela razmjenskog rada čovjek obavlja tijekom kupljenja sijena, a to nije dječja igra. Nijedan narod koji u svakom pogledu živi jednostavno, to jest nijedan narod filozofâ, ne bi načinio takvu omašku da se koristi radom životinja. Istina, nikad nije bilo i nije vjerojatno da će uskoro biti naroda filozofâ, niti sam siguran da je poželjno da ga bude. Međutim, ja nikad ne bih pripitomio konja ili bika pa ga uzeo pod skrb da obavlja bilo kakav posao za mene, iz straha da ne postanem puki konjušar ili pastir; jesmo li sigurni da dobitak jednog čovjeka nije gubitak drugoga, i da stajski momak ima jednak razlog biti zadovoljan kao njegov gazda?
Prihvatimo da neki javni radovi ne bi bili izvedeni bez te pomoći, pa neka čovjek podijeli njihovu slavu s volom i konjem; slijedi li iz toga da u tom slučaju ne bi mogao ostvariti djela koja su ga još dostojnija? Kad ljudi počnu obavljati ne samo nepotreban ili umjetnički nego i luksuzan i dokon posao, uz njihovu pomoć, neizbježno je da nekolicina obavlja sav razmjenski posao s volovima, drugim riječima da postaje robovima najjačih. Čovjek tako ne radi samo za životinju u sebi nego, kao simbol toga, radi za životinju izvan sebe. Iako imamo mnogo solidnih kuća od opeke ili kamena, blagostanje seljaka i dalje se mjeri stupnjem u kojemu žitnica zasjenjuje kuću. Kažu da ovaj grad ima najveće nastambe za volove, krave i konje u okolici, a ne zaostaje ni u javnim zdanjima, ali u istom okrugu ima veoma malo dvorana za slobodno bogoštovlje ili slobodnu riječ.
Zašto narodi ne bi nastojali ostaviti spomen na sebe upravo svojom moći apstraktnog mišljenja, a ne svojom arhitekturom?


sikuti.jpg

Powered by iSite