English
Header Red
O nama
O nama      Izložbe      Zbirke      Kontakt      Arhiva      Online zbirka

Izložbeni prostori

Muzej moderne i suvremene umjetnosti

nova adresa:
Krešimirova 26c, Rijeka

Radno vrijeme: utorak - nedjelja: 11 - 20 sati

ponedjeljkom i praznikom zatvoreno

adresa do 1.10.2017. Dolac 1/II, Rijeka

Mali salon
Korzo 24, Rijeka

Zimsko (od 1.10. do 30.4.):
utorak – subota, od 11 do 18 sati
nedjelja, od 11 do 13 i od 17 do 20 sati
ponedjeljkom i praznikom zatvoreno

Ljetno (od 1.5. do 30.9.):
utorak – petak, od 11 do 20 sati
subota i nedjelja, od 11 do 14 i od 18 do 20 sati
ponedjeljkom i praznikom zatvoreno

ponedjeljkom otvoreno uz prethodnu najavu
(051 49 26 11)

 

više
 
Pretraživanje
Edukativna djelatnost i knjižnica MMSU

Već više od pola stoljeća Muzej moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci mjesto je izravnog susreta s djelima moderne i suvremne umjetnosti. Premda bez stalnog postava svo to vrijeme, od samog osnivanja velika je pozornost usmjeravana k edukativnoj funkciji ustanove. Priređivane su didaktičke i edukativne izložbe, likovne tribine, predavanja sa dijapozitivima i filmskim projekcijama, razgovori s umjetnicima, povjesničarima umjetnosti i likovnim kritičarima, teoretičarima i pedagozima.


edukacija.jpgOd 1982. godine u muzeju djeluje muzejski pedagog čiji je zadatak osmišljavanje i realizacija edukativnih programa, stručna vodstva i kontinuirani rad s publikom. U muzeju otvorenom spram najšire publike, kakav nastoji biti i MMSU, iznimno je važna njegova posrednička uloga u komunikaciji između posjetitelja i umjetničkog djela. Ostvariti ugodno i prijateljsko okruženje, ukloniti “strah od muzeja”, potaknuti   radoznalost i istraživanje, doživljaj i razumijevanje umjetničkih djela temeljni su ciljevi edukativnih programa, koji u  posljednjih dva i pol desetljeća prate sve velike izložbe organizirane u muzeju: Bijenale mladih i tradicionalne Međunarodne izložbe crteža, izložbe graditeljske baštine Rijeke: moderna, secesija, historicizam; povremene izložbe izbora djela iz fundusa, tematske, monografske, retrospektivne izložbe... Ovisno o temi izložbe programi su koncipirani tako da zadovolje interese različitih kategorija publike, a ciljevi i metode prilagođeni su uzrastu i predznanju ciljne skupine. Neke su izložbe, kao npr. tri izložbe o arhitekturi Rijeke, potakle bogate i raznolike programe koji su uključili publiku u dobnom rasponu od predškolskog uzrasta do treće dobi. Uz vodstva po izložbama kao najbrojniji oblik edukativne aktivnosti, održane su serije predavanja koja su tematizirala pojedine segmente graditeljske baštine, organizirani obilasci objekata po gradu, likovne radionice i igraonice, pripremljeni radni listići za  osnovnoškolce (Secesija na Korzu).  Međunarodne izložbe crteža i Biennala mladih redovito su bile poticajne za održavanje likovnih radionica. U njima se kroz praktični  rad u određenoj likovnoj tehnici upoznaje kreativni proces i potiče samostalno likovno izražavanje  (strip-radionice uz 14. Međunarodnu izložbu crteža-strip crtež; radionica za odrasle “2000 kapljica....akvarel” uz izložbu akvarela iz fundusa Muzeja; otvorena fotografska radionica “Od camere obscure do digitalne fotografije”....). Muzejski edukativni programi predstavljaju učenicima osnovnih i srednjih škola nove sadržaje koji dopunjavaju školske programe (napr. nastavna jedinica Muzeologija i zaštita baštine realizirana u restauratorskoj radionici muzeja), razvijaju vizualnu osjetljivost i pismenost... Studentima povijesti umjetnosti i likovne kulture riječkog Filozofskog fakulteta, muzejska edukacija omogućuje nova zorna iskustva, analize, razumijevanja i doživljavanja suvremenih likovnih formi i kompleksnih umjetničkih poruka, a  u budućnosti i kontinuirani uvid u povijest hrvatske moderne umjetnosti na temelju radova iz fundusa muzeja.u stalnom postavu. Program obiteljskih radionica za predškolsku djecu i njihove roditelje, već u ovoj početnoj fazi izvedbe ukazuje na   još mnoge  neiskorištene odgojne i obrazovne potencijale.

U razdoblju priprema za djelovanje  Muzeja moderne i suvremene umjetnosti u novoj zgradi, osmišljavaju se novi načina komuniciranja i raznovrsni edukativni programi koji bi posjetitelje učinili aktivnim korisnicima, a Muzej mjestom u koje se rado dolazi i jednako rado vraća.

Segment muzejske edukacije odvija se i u muzejskoj knjižnici. Formirana neposredno po osnivanju ustanove 1948. godine, tada Galerije likovnih umjetnosti, specijalna stručna knjižnica isprva je bila isključivo u funkciji stručnog i istraživačkog rada zaposlenih kustosa. Postupno se njezina zadaća mijenjala i proširivala,   a  krug korisnika proširivao. Knjižnični fond se povećavao brojem i sadržajem, usporedo sa sve aktivnijim galerijsko-muzejskim djelovanja ustanove na nacionalnoj i internacionalnoj razini. Skromnim financijskim sredstima nabavljane su knjige i časopisi prvenstveno s područja moderne i suvremene umjetnosti, no nije zanemarivana niti opća i nacionalna povijest umjetnosti, kao ni teorija umjetnosti, muzeologija....U kontaktima s drugim galerijama i muzejima u zemlji i inozemstvu razvijana je dugogodišnja kontinuirana razmjena muzejskih publikacija. Na taj je način, tijekom godina, sakupljena bogata i raznovrsna knjižnična građa, a u brojne domaće i inozemne muzejske knjižnice uvrštene su publikacije riječkog muzeja. Više od 20.000 kataloga izložbi i muzejskih zbirki mnogih svjetskih i gotovo svih domaćih galerija i muzeja čine specifičan sadržaj knjižničnog fonda. S godinama je rasla i opsežna hemeroteka - zbirka novinskih izrezaka.  Tematski i kronološki razvrstana, ona  predstavlja dragocjenu dokumentaciju o likovnom životu grada i regije u posljednjih  pedeset godina. Audio vizualna dokumentacija o djelovanju muzeja  pohranjena na video vrpcama, kao i CD-teka, sastavni su dio knjižničnog fonda.

Knjižnica MMSU  sa svojom specifičnom građom danas je dragocjena “banka podataka” otvorena suradnji s drugim muzejsko-galerijskim ustanovama, knjižnicama, medijima masovne komunikacije, te individualnim vanjskim korisnicima.
Nažalost, aktualni skučeni prostorni i tehnički uvjeti  ne omogućuju iskorištavanje svih njezinih potencijala kao dokumentacijsko-informacijskog i edukacijskog centra, jedinstvenog unutar šire regije. Ostvarenje tih potencijala kao integralnog segmenta misije   Muzeja moderne i suvremene umjetnosti temeljna je zadaća u projekciji djelovanja u novoj zgradi muzeja.
 
Milica Đilas
viši muzejski pedagog

Powered by iSite