English
Header Yellow
Zbirke
O nama      Izložbe      Zbirke      Kontakt      Arhiva      Online zbirka
 
Pretraživanje

Zbirka crteža

Muzejska Zbirka crteža sadrži crtačke radove domaćih i stranih autora koji su prikupljeni kao tumači opusa pojedinih autora i kao samostalna umjetnička djela. U kolekciji su zastupljene mnoge tehnike i raznoliki formati jer je odavno prihvaćena potpuna sloboda autora pri određenju koncepcije crteža. Zbog takvog stava, mnogi crteži nalikuju slikama ili grafikama, izvedeni su kombiniranim slikarskim tehnikama (ulje, gvaš, tempera, akvarel), ali uvijek poštujući predominantni element za određenje crteža, a to je - crta.
Najstariji crteži u zbirci MMSU su iz 19. st. i potječu iz rekvirirane riječke Zbirke Tuchtan. Autori su mahom rođenjem ili djelovanjem bili vezani uz Rijeku (G. Simonetti, A. Angelovich, L. Meynier).

Hrvatski autori 20. st. zastupljeni su crtežima umjetnika s prijelaza 19. u 20. st. i protagonista moderne (S. Raškaj, Lj. Babić, M.C.Crnčić, T. Krizman, M. Kraljević), Proljetnih salona (M. Trepše, V. Becić, M. Uzelac, S. Šumanović, V. Gecan, E. Tomašević), grupe Zemlja (I. Generalić, K. Hegedušić, F. Mraz, D. Gaži), grupe Exat-51 (A. Srnec). U Zbirci hrvatskog crteža prisutna su mnoga renomirana umjetnička imena druge polovice 20.st., sa svojim različitim poetikama, izrazima, jezicima i tehnikama (O. Gliha, I. Lovrenčić, I. Vaništa, F. Kulmer, A. Kinert, D. Džamonja, J. Janda, N. Kavurić-Kurtović, I. Kožarić, F. Vaić, S. Grčko, M. Stipanov...).

Od 1968. godine fundus se popunjavao djelima s tada osnovane Međunarodne izložbe originalnog crteža. Cilj izložbe je bio valorizacija i popularizacija crteža kao samostalne i pažnje vrijedne discipline te predstavljanje najrazličitijih pristupa i poetika na jednom mjestu. Nakon tih izložbi u zbirku su stizala djela raznih autora otkupima (J. Jiři, H. Braun, A. Siim Tanel) i poklonima (E. Moll, L. Saffaro, Jorge Páez Vilaró, R. Kratina, J. M. Iglesias, T. O'Carroll, N. Burwitz, B. Egyedi, M. Balakjian, B. Bailly, R. Otreba, F. Beltran). Grand prix najboljem radu je u pravilu ostajao u Zbirci crteža kao i mnogi drugi nagrađeni crteži otkupima riječkih poduzeća i drugih institucija kasnije darovanih muzejskoj zbirci (npr. Jugolinija, Riječka banka, Jadroagent, Transjug, Rijekatekstil, RSIZ kulture Zagreba, SIZ kulture Rijeka). I sami su umjetnici poklanjali svoje crteže muzeju (do 10-tak ukupno), a najbrojnija se donacija zbila 1995 / 1996.,  nakon 13. izložbe posvećene dizajnerskom crtežu, kada je poklonjeno stotinjak radova. Desetak je crteža domaćih autora (Lj. Perčinlić, Z. Keser, M. Stipanov, B. Demur, L. Šeler) poklonjeno nakon putujuće izložbe Suvremeni hrvatski crtež koju je organizirala Moderna galerija, prikazavši ju u Kini, Portugalu, Sloveniji, Hrvatskoj i Egiptu između 1996. i 1998. godine.

Po vrsnoći, bez obzira na vrijeme, stil ili tehniku, treba istaknuti crteže M. Kraljevića, rad Luđak (iz serije Klinika) V. Gecana, crteže M. Uzelca, ljudske figure K. Hegedušića, te djela poput Glihinih apstraktnih pejzaža Gromača, čisto linearna djela Aleksandra Srneca, geometrijske kompozicije M. Šuteja, strip crteža A. Maurovića ili profinjene dizajnerske crteže N. Fabijanića. Među stranim autorima ističu se crteži G. Zigaine, J. Ipoustegyja, hiperrealistički rad M. Yamane, fragilni kolažirani crtež S. Methapisita, koloristički jaki crteži J. Messagiera ili gestualni crteži O. Debrèa. Istaći treba i minimalistički rad S. Francisa, te precizne dizajnerske crteže E. Sottsassa ili  upečatljive crteže  vaza B. Šipeka.
Na prijelazu 20. u 21. st. raznovrsnost tehnika, tema i pristupa crtežu neprestano se mijenja i obogaćuje novom suvremenom tehnologijom čemu uvelike pridonosi kompjutorizacija integrirana u umjetničko-crtačku sferu. Proširuje se uporaba različitih medija na istome djelu pa tako crtež prelazi klasične granice dvodimenzionalne plohe šireći se u stvarni, trodimenzionalni izložbeni prostor kao crtež na zidu gdje traje koliko i izložba, koji se zatim kao site-specific rad poništi pred novim djelima, i ostaje zabilježen u zbirci tek kroz fotodokumentaciju, a ne kao materijalni rad kojeg muzejska zbirka može u originalu sačuvati za budućnost.
 
mr. sc. Daina Glavočić
viša kustosica
 

 

Powered by iSite