English
Header Blue
Izložbe
O nama      Izložbe      Zbirke      Kontakt      Arhiva      Online zbirka

Izložbeni prostori

Muzej moderne i suvremene umjetnosti

nova adresa:
Krešimirova 26c, Rijeka

Radno vrijeme: utorak - nedjelja: 11 - 20 sati

ponedjeljkom i praznikom zatvoreno

adresa do 1.10.2017. Dolac 1/II, Rijeka

Mali salon
Korzo 24, Rijeka

Zimsko (od 1.10. do 30.4.):
utorak – subota, od 11 do 18 sati
nedjelja, od 11 do 13 i od 17 do 20 sati
ponedjeljkom i praznikom zatvoreno

Ljetno (od 1.5. do 30.9.):
utorak – petak, od 11 do 20 sati
subota i nedjelja, od 11 do 14 i od 18 do 20 sati
ponedjeljkom i praznikom zatvoreno

ponedjeljkom otvoreno uz prethodnu najavu
(051 49 26 11)

 

više
Arhiva izložbi
Pretraživanje

Risk Change

SIMPOZIJ

Životi u pokretu – uvjeti u promijenjenom stanju granica

PARALELNI PROGRAM izložbe Crne krabulje

20. veljače 2018. od 17 do 20 sati

SAŽECI IZLAGANJA

Jelena Prtorić (slobodna novinarka): Život pred granicom – neželjeni gosti na vratima Europe
Nakon dogovora Europske unije i Turske, potpisanog u ožujku 2016. godine, balkanska je ruta službeno zatvorena. Neslužbeno pak, stotine ljudi i dalje prelaze granice diljem rute. U Srbiji je trenutno oko 5000 registriranih izbjeglica, a otkada je Mađarska pooštrila kontrolu na svojim granicama, većina se migranata odlučuje na prolaz kroz Hrvatsku. Malo njih želi ostati. Za većinu je Hrvatska tek mjesto tranzita do zemalja zapadne Europe. Istodobno, najveći broj izbjeglica u Europu i dalje ulazi preko Italije, a mnogi od njih završe pješice prelazeći francusku granicu. Na ove dvije različite granice priče migranata su veoma slične – preživljavaju u nehumanim uvjetima, pomažu im nevladine organizacije ili lokalno stanovništvo dobre volje, a policija ih često (ilegalno) vraća natrag u zemlju iz koje su došli. Predavanje daje uvid u situaciju na granicama koje su samo prividno zatvorene, na položaj svih koji i dalje putuju prema Europi, ali su njihovi prijelazi rjeđe dokumentirani u medijima.

Marijana Hameršak i Iva Pleše (Institut za etnologiju i folkloristiku, ZG): Etnografija i slavonskobrodski kamp za izbjeglice
O balkanskom izbjegličkom  koridoru, humanitarno-sigurnosnoj formaciji uspostavljenoj u koordinaciji niza država i drugih aktera na prijelazu iz 2015. na 2016. godine na području zapadno balkanske izbjegličke rute, može se govoriti kao o mobilnoj detenciji koja se sastojala, s jedne strane, od zaključanih vlakova, autobusa i kolona koje je pratila i usmjeravala policija, te s druge, od kampova kao mjesta okupljanja različitih smjerova kretanja te neke vrste stanice, mjesta obaveznog zaustavljanja na putu. Od siječnja do travnja 2016. godine izlagačice su u više navrata boravile u Zimskom prihvatno-tranzitnom centru, odnosno slavonskobrodskom kampu za izbjeglice koji je u tom trenutku bio jedino mjesto u Hrvatskoj predviđeno za zaustavljanje izbjeglica. Izlaganje predstavlja kratak osvrt na metodološka pitanja, istraživačke metode i postupke (u rasponu od ulaska na teren te pitanja istraživačkih i sudioničkih uloga, preko promatranja i bilježenja do sudjelovanja, intervjua i razgovora) koje su izlagačice iskušavale i na kojima su ustrajavale tijekom boravka u kampu, a koje vide kao važne za razumijevanje samog kampa i onoga što se u njemu događalo.

Marko Luka Zubčić (doktorand "Filozofije i suvremenosti" na Sveučilištu u Rijeci): Disequilibrium Utility: Loše oklade i osnovna dobra
Ako pristanemo na tezu iz socijalne epistemologije, da je najuspješnije društveno uređenje u rješavanju problema ono koje je pluralistično i inkluzivno, tada smo suočeni s masovnom proizvodnjom loših odluka. Može li se, stoga, oblikovati društveno uređenje u kojemu bi se analiza loših odluka koristila za poboljšanje uvjeta u donošenju boljih odluka? Mogu li se iskoristiti neke loše posljedice ljudskog djelovanja, poput masovnog turizma, smeća i onečišćenja – za doprinos proizvodnji osnovnih dobara? Disequilibrium Utility pristup jest dizajn sustava temeljen na tom pitanju, razvijen u suradnji s Idom Križaj Leko. Predavanje ukratko daje prikaz primarno epistemološke strane Disequilibrium Utility-ja, te predstavlja metodologiju za radionice temeljene na istome.

Renato Stanković (Odsjek za kulturalne studije, Filozofski fakultet pri Sveučilištu u Rijeci): Kulturne politike kao socijalne politike
Tema izlaganja je propitivanje uloge kulturnih politika u suvremenim društvima koja se nalaze pred izazovima političkih previranja, ekonomskih nejednakosti, tehnološke revolucije i drugih aktualnih globalnih procesa. Kultura je vrlo kompleksan diskurs koji osim pasivne komponente arhiviranja i prenošenja znanja i stavova kroz vrijeme sadrži i aktivnu komponentu sa snažnim kritičkim i transformacijskim potencijalom. Trebaju li kulturne politike zalaziti u sferu socijalnih politika? Jesu li institucije, ustanove i organizacije civilnog društva u kulturi, a time i pojedinci, dovoljno kapacitirani i sposobni za takvo usmjerenje? Cilj izlaganja je pokušati dati odgovore na navedena pitanja i vidjeti na koji način strateško planiranje kulture i umjetnosti može utjecati na osviještenost o bitnim problemima s kojima se danas suočavamo, te mogu li tako nastati kvalitetna rješenja tih problema.

Valentina Radoš (Muzej likovnih umjetnosti, Osijek): 25. Slavonski biennale i činiti stvari vidljivima
Dok se svjetlosnom brzinom virtualno putuje cijelim svijetom pomoću svega nekoliko pokreta prstima, s druge se strane stvarno kretanje ljudi usmjerava pomoću žilet-žice i podizanjem zidova. Principi tradicionalne demokracije paralizirani su pred jačanjem populizma i medijski kreiranih slika stvarnosti koje mimički imitiraju glas "naroda". Promatrajući svijet iz te i takve perspektive, postaviti 25. slavonski biennale kao tradicionalnu smotru likovnog stvaralaštva činilo se gotovo pa nemoralno, imajući na umu snažnu komunikacijsku ulogu i moć koju umjetnost inherentno nosi. Natječajno pitanje, ujedno i naslov izložbe, (do kuda sežu) Granice vidljivosti naglasilo je moć sjećanja i zaborava, u ispreplitanju bio-političkih odnosa današnjice. Rezultirajući postav izložbe u Osijeku, koji kao tijelo nosi rane i traume nasilja još vidljivima od prošlog rata, nije nužno iznjedrio rješenje, ali je stvari učinio vidljivijima.

 

logo ck.jpg

Podrška: Program Europske Unije – Kreativna Europa, Grad Rijeka, EPK – Rijeka 2020,  Ministarstvo kulture Republike Hrvatske

Izložba Crne krabulje je dio programske linije Kitchen – Centar za kreativne migracije koju Muzej moderne i suvremene umjetnosti razvija unutar četverogodišnjeg programa EPK, Rijeka 2020 – Luka različitosti.

Powered by iSite