English
Header Blue
Izložbe
O nama      Izložbe      Zbirke      Kontakt      Arhiva      Online zbirka

Izložbeni prostori

Muzej moderne i suvremene umjetnosti
Dolac 1/II, Rijeka

Mali salon
Korzo 24, Rijeka

Zimsko (od 1.10. do 30.4.):
utorak – subota, od 11 do 18 sati
nedjelja, od 11 do 13 i od 17 do 20 sati
ponedjeljkom i praznikom zatvoreno

Ljetno (od 1.5. do 30.9.):
utorak – petak, od 12 do 20 sati
subota i nedjelja, od 11 do 14 i od 18 do 20 sati
ponedjeljkom i praznikom zatvoreno

ponedjeljkom otvoreno uz prethodnu najavu
(051 49 26 11)

 

više
Arhiva izložbi
Pretraživanje
Izložba

Dijalog s Milom Kumbatović / Jasna Šikanja, Smiljana Polugić

03.08. - 18.08. Mali salon, Rijeka 

otvorenje: Mali salon Rijeka u 19.30 sati

 

Afterparty: od 21 sat, Empeduja beach bar, plaža Bivio, duo Per finta


 


milaKumbatovic.jpg

Izložba Dijalog s Milom Kumbatović održava se u dvije etape, u galeriji Lapidarij u Omišlju na otoku Krku, te u Malom salonu u Rijeci. Riječ je o formatu izložbe, odnosno drugoj izložbi iz serije izložbi kojom Muzej moderne i suvremene umjetnosti prezentira autore i djela iz fundusa određene razdobljem moderne umjetnosti uz suvremene umjetničke radove pozvanog autora /pozvane autorice. Nakon izložbe radova Slave Raškaj i Mirne Kutleše (Mali salon, rujan 2016., kustosice Ksenije Orelj, ujedno i idejne začetnice izložbenog formata), slijedeća etapa je komparativna izložba umjetnica Mile Kumbatović (1915. – 2004.) te pozvanih umjetnica - riječke grafičarke Jasne Šikanje (1964.) i kiparice Smiljane Polugić (1983.) iz Punta na Krku. Tri estetska ključa u rasponu od moderne do suvremene umjetnosti, triju umjetnica različitih generacijskih pripadnosti, odgovaraju vremenskom rasponu moderne i suvremene umjetnosti kojem je Muzej profesionalno posvećen.  Umjetnički opusi međusobno su povezani intimnim individualizmom, intimizmom kao estetskom odrednicom djela, očitom i u morfologiji i u kaligrafiji djela, neovisno o mediju u kojima su radovi izvedeni. Prezentacija je usmjerena na izraz naglašenog intuitivnog traganja za prostornim strukturama, što se očituje u sažimanju i apstrahiranju volumena te dokidanju plasticiteta. Ciklus grafika Antimateria umjetnice Jasne Šikanje logički se nastavljaju na modernistička htijenja Mile Kumbatović, posebice na tematskoj razini djela, dok djela Smiljane Polugić geomorfološkim oblicima funkcioniraju kao poveznica u oblikovnom pristupu, ali i kontinuitetu umjetnica s otoka Krka, odnosno Kvarnera, čije je stvaralaštvo posvećeno uobličavanje antimaterijalnog ili manje vidljivog naličja stvarnosti.

Iako je Kumbatović prvenstveno slikarica čija su slikarska djela mahom tematski posvećena rodnom Omišlju, pejzažu Omišlja i otoka Krka, iz bogatog opusa Kumbatović, koji uključuje slike, grafike, crteže, industrijsku skulpturu te staklo, odabrana su dva umjetnička ciklusa – Svijet kamena, na ponekim slikama nazvan i Život kamena, s početka 60-ih godina, te ciklus Svemirskih krajolika, koji datira iz sredine i kraja 70-ih. . Uz djela iz fundusa Muzeja, izložba uključuje djela u privatnom vlasništvu obitelji Bašić.

 

Ciklus Svijet kamena Kumbatović započinje stvarati 1960/61. g. Nakon formativnih godina i realističnog pejzažnog slikarstva, te kasnijeg postupnog apstrahiranja plasticiteta u pejzažnom slikarstvu, izraz Kumbatović doživljava preobrazbu posredstvom promjene i apstrahiranja motiva na detalj - na morfologiju i strukture kamena, odnosno na koncentraciju na život koji se u porama kamena odvija. Biljni organizmi lišajeva sa svojim kolorističkim strukturama i kružnim formama, tijekom 60-ih, postaju središnja tema stvaralaštva Kumbatović. Kako je u monografiji Mile Kumbatović primijetila povjesničarka umjetnosti i autorica teksta monografije Ivana Reberski, morfologija kamenih oblutaka postala je opsesivna tema autorice koja ju je zaokupljala desetak i više godina, potisnuvši prvotne pejzažne okupacije. „Iz arabeske kamenih površina iskristalizirala se morfologija kružnih motiva (1968-1970)“. Ova dva ciklusa autorica je i sama povezala u cjelinu, izloživši ih 1988. godine u Rijeci i Zagrebu, pod nazivom izložbe Od kamena do satelita.

Izložba obuhvaća presjek apstraktne misli u stvaralaštvu Kumbatović; slike i do sada javnosti ne prikazivane grafike iz ciklusa Svijet Kamena, potom slike i nikad izlagane crteže iz ciklusa Svemirskih krajolika, te industrijsku skulpturu manjih formata. Crteži obuhvaćeni izložbom datiraju iz 2004. godine, posljednje u životu umjetnice Mile Kumbatović.

 

Jasna Šikanja (Rijeka, 1964.) diplomirala je 1989. godine na Pedagoškom fakultetu u Rijeci, na Odjelu likovnog odgoja i likovnih umjetnosti. Magistrirala je grafiku 2005. na Akademiji za likovno umetnost in oblikovanje u Ljubljani, danas je redovita profesorica na Akademiji  primijenjene umjetnosti u Rijeci. Osim grafike bavi se i skulpturom, slikarstvom, performansom. MMSU u svom fundusu čuva dva otiska iz danas izgubljene serije Antimateria, nastale u razdoblju 1994/1995. Za potrebe izložbe, prema sjećanju na ranije grafike, osim izgubljenih grafika uništene su i njihove pripadajuće grafičke matrice, nastaje novi istoimeni ciklus od 12 grafičkih listova. Serija povezivanja radova ranije produkcije s recentnim radovima trenutna je umjetnička okupacija umjetnice, pri čemu je izložba Dijalog s Milom Kumbatović zapravo prva izložba za koju su izvedeni novi radovi nastali reminiscencijom na ranije. Prema riječima autorice, „pogled unazad“ otkriva tematsku aktualnost, ali i promjenu koja se dogodila u proteklih dvadesetak godina, kolika je distanca između dviju serija Antimaterie. Ranije matrice bile su izrađene jetkanjem, novi radovi tiskani su uglavnom kao monotipije, ranije boje jačeg intenziteta zamijenjene su koloritom plave, te atmosferom akvarelne prozračnosti.

Ciklus Antimateria iz 90-ih nastao je iz promišljanja, umjetničkih akcija, performansa izvedenih bez prisustva publike, koje je Šikanja izvodila tijekom devedesetih godina iz potrebe propitivanja kako vlastitih unutarnjih aspiracija, tako i prirode umjetničkog stvaranja uopće. Sve je započelo akcijom Raspršivanja oblaka, izvedenom bez publike, koja se sastojala od putovanja na relaciji Ljubljana – Rijeka zatvorenih očiju. Kišni put, igrom slučajnosti u kojoj je upletena u autoričina istovremena umjetnička akcija nutarnje koncentracija na sunce, završava raspršenim oblacima na cilju puta. Od ove akcije, te tijekom 90-ih, prema riječima umjetnice, umjetnica započinje živjeti „performativno“. Izvodi nezabilježene performanse, izvedene u samoći, bez prisustva publike. Primjerice, izvodi performativna hodanja unatrag, vizualizacije ambijenta spajanja mora na Križišću na Cresu. Akcija Hodanje Cresom uključila je praćenje trenutnih otisaka stopala u asfaltu, potom i akcije koje su označile traženje pojava u prirodi koje funkcioniraju grafički - grafika koje nisu na papiru,  odnosno situacija i promjena koje se ne vide, što nisu dio materijalnog svijeta, već funkcioniraju kao eksperimenti na rubu grafičkog medija. Ranija, otisnuta serija grafika Antimateria označila je čin materijalizacije osobnog propitivanja nematerijalnosti grafičkog i umjetničkog izražavanja. Recentna serija, nastala prema sjećanju na ranije, označava „sadašnju gestu u starom motivu“.

Smiljana Polugić (1983.), najmlađa izložbom obuhvaćena umjetnica, kiparstvo je diplomirala na Accademia di Belle Arti u Veneciji 2014. godine. Izložene skulpture nastale su iz eksperimentalnih taktilnih istraživanja površina u prirodi, koje autorica izvodi zatvorenih očiju. Odnose se kako na istraživanje forme i prostornosti, tako i površinske teksture koje reflektiraju odnose iz prirode, vidljive i nevidljive ritmove. Geomorfološki oblici iz gipsa dodatno su teksturno i karakterno kontrastirani čavlima i žicom. Tematski označavaju potrebu sublimiranja jednog vida izdržljivosti, od raspona oble krhkosti do snage i prodora u strukturu forme. Riječ je o jednoj stvarnosti, nastaloj pomirbom oba njezina pola. Skulpturne forme ljušture morskih ježinaca također ukazuju na autoričino bavljenje taktilnim. Površinske teksture iz čavlića na oblim skulpturalnim površinama, uspostavljene su prema točno određenom redu – kodu, čije se značenje otkriva poznavajući Braillovo pismo.

Izložbena posveta umjetnici Mili Kumbatović nastoji ukazati na posebnost i autentičnost stila triju umjetnica s Kvarnera, postavom u dijaloškoj formi pak ukazuje na kontinuitet ideja nematerijalne stvarnosti u umjetničkim djelima. Od inspiracije mediteranskim pejzažem, shvaćenom u smislu mikro pejzaža života kamena, te kozmičkih pejzaža, pa sve do prostora osobnih i unutarnjih aspiracija i poriva, okupljeni radovi ustvari su nematerijalni nukleusi duha materijalno manifestirani kroz umjetnički izraz, namijenjen izlaganju i dostupnosti pogledu drugih.

 

Nadežda Elezović

 

Powered by iSite